“Šumska kupatila” za bolje zdravlje

„Kupanje” u šumskom vazduhu priznato u nekim zemljama kao zvanična terapijska procedura. – Udisanje šumskog vazduha u toku dva sata može da podigne nivo imunološkog sistema i do 50 odsto.

Šta ponuditi strancima i našim turistima iz oblasti zdravstvenog turizma što će ih privući da obiđu ljepote Srbije, a da ujedno „poprave” zdravstveno stanje? Odgovor na ovo pitanje dala je profesor dr Gorana Isailović, dermatolog Visoke zdravstvene škole strukovnih sudija iz Zemuna, koja je sa svojim timom osmislila projekat pod nazivom „Šumadijski i šumski hamam”.

Ona smatra da bi ljudi bili oduševljeni kada bi shvatili koliko dobrobiti za zdravlje donosi šetnja među drvećem, pa njen projekat podrazumijeva boravak turista u šumskim „kupatilima”, to jest na svježem vazduhu. Prema novim otkrićima, udisanje šumskog vazduha u toku dva sata može da podigne nivo imunološkog sistema u odnosu na ćelije raka i do 50 odsto, pa je „kupanje” u šumskom vazduhu priznato u nekim zemljama kao zvanična terapijska procedura.

– To je dobro, jer su šume bogate fitoncidima, takozvanim baktericidnim materijama koje se izdvajaju iz drveća i biljaka i vazduhu pružaju ljekovita svojstva. Te pozitivne materije drveće samo „ispušta” kako bi sebe zaštitilo od bolesti. Kada ih ljudi udišu, to ima veliki uticaj na njihovo zdravlje. Istraživanja pokazuju da je ovo odlična prevencija za maligne bolesti kod onih koji zbog nasljednih faktora imaju predispozicije za obolevanje. Šumska„kupatila”omogućavaju opuštanje, meditiranjeiudisanješumskogvazduha.Za dva sata udisanja vazduha u šumama organizam se toliko „osnaži” da se osoba odlično osjeća naredne dvije nedjelje. Zato je preporučljivo šetati u njima dva puta mjesečno – kaže dr Gorana Isailović.

Blagodeti šumskih kupatila prvi su zapazili japanski stručnjaci koji su uradili i mjerenja kako bi dokazali svoje teorije. Zaključeno je da svako drveće ima svoje posebne prednosti. U Japanu je do sada, objašnjava dr Isailović, mapirano 24 šumska područja, a zatim su njihovi medicinari mjerili nivo fitoncida i prikazali zdravstvene efekte.

– Postoje mnogobrojne studije u vodećim medicinskim časopisima koje to dokazuju. A mi imamo i šume, i izvorsku vodu, i sunčana područja, a sve to nije iskorišćeno. Uz to, ljudi u selima mogu da ponude zdravu hranu sa geografskim porijeklom, ljekovite biljke, ali i da prikažu srpsku kulturu i tradiciju uz nezaobilaznu gostoljubivost koja krasi naš narod. Tako se širi ponuda zdravstvenog turizma. Trebalo bi osmisliti dodatni sadržaj dok ljudi borave u šumi kako bi maksimalno korisno iskoristili svoje vrijeme. Na primjer, može im se omogućiti da zasade svoje drvce, da hodaju po izvorskoj vodi pa zatim obuju vunene čarape, sjede na ćilimima, imaju čas etno-aerobika… – ističe dr Gorana Isailović, koja je među prvima u zemlji osmislila i projekat srpskog velnesa.

Izvor: b92