Samonikle biljke iz vašeg dvorišta kao prirodni lijekovi

Optimalno zdravlje možete postići samo ako živite u savezu sa prirodom. Uzgoj vlastite hrane je odličan način da uspostavite kontakt s prirodom. Ali jeste li razmišljali o samoniklim biljkama u vašem dvorištu?

Biljke koje smatrate korovom mogu biti ukusne ako ih pripremite na odgovarajući način. Ove biljke nisu samo besplatna hrana, nego mogu poslužiti i kao besplatan prirodni lijek. U literaturi je opisano nekoliko hiljada samoniklih biljaka, a mi predstavljamo tri veoma važne.

Tušt

Prvo pogledajte zvijezdu samoniklih biljaka – tušt (portulaca oleracea). Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika vjerovatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu jer, prema statistici, on je najprošireniji “korov” na svijetu.

To je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz rijeke, potoke, kanale i ivice šume. Tušt je odličan izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina. Inače, sadrži šest puta više vitamina E od špinata, a sedam puta više beta-karotena nego mrkva.

Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje supa i variva.

Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt, kratko prokuvajte u slanoj vodi i izvadite ga u zdjelu. Dodajte nasjeckani bijeli luk i zalijte maslinovim uljem, posolite i pobiberite malo. Dobro promiješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Maslačak

Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće. Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao špinat. Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kafu, a od cvijeća napraviti vino. Maslačak ima antioksidativna svojstva, a posjeduje i antivirusna svojstva.

Kopriva

Ispod listova koprive kriju se žarnici – dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu, što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas prije konzumiranja kuva koprivu. Međutim, kopriva se može koristiti i sirova: odstranjivanjem hemijske tvari koja izaziva žarenje i potapanjem u hladnu vodu.

Kopriva ima visok udio željeza, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen korijen.

Izvor: Nezavisne