Salame, paštete, kobasice, viršle: Od sada u grupi 1 kancerogenih namirnica SZO

Prerađene mesne namirnice našle su se u najvišoj kategoriji kancerogenosti Svjetske zdravstvene organizacije. Salame, paštete, kobasice, viršle, kulen i čajna – svakodnevni izbor na trpezi mnogih građana – odnedavno se nalaze u kategoriji jedan kancerogenih namirnica Svjetske zdravstvene organizacije.

To je ista grupa u kojoj su cigarete, arsen i azbest. Gost Dnevnika na RTS-u, bio je prof. dr Miljan Ćeranić, koloproktolog i načelnik Centra za minimalno invazivnu hirurgiju Urgentnog centra. Naglasio je da je važno razumeti šta zapravo znači ova klasifikacija.

Klasifikacija koju je objavila SZO, znači da postoji konačan naučni konsenzus da je dugotrajna konzumacija ovih proizvoda povezana sa pojavom karcinoma, posebno raka debelog crijeva.

“Svjetska zdravstvena organizacija je konačno potvrdila da su mesne prerađevine kancerogene. Ipak, to ne znači da je rizik isti kao kod cigareta ili azbesta. Nije isto ako neko pojede parče prerađevine i ako popuši kutiju cigareta”, objasnio je dr Ćeranić.

Aditivi, so i stil života

Prema njegovim riječima, ključni problem nisu samo sami proizvodi, već i ono što se u njima nalazi.

“Kada govorimo o nitritima, nitratima, aditivima, velikim količinama soli, sve to ugrožava zdravlje”, istakao je dr Ćeranić.

Profesor je dodao i da studije koje govore o povećanom riziku, moraju da se tumače pažljivo.

“Nije isto dva šnita šunke jednog, drugog ili trećeg kvaliteta. Zato je vrlo upitno koliko je takva studija precizna kada je riječ o kvalitetu mesa i količini dodataka”.

Ipak, činjenica je da se rak debelog crijeva sve češće javlja kod mlađih ljudi. Dok je ranije bio karakterističan za osobe starije od 50 godina, danas se bilježi porast oboljelih u grupi od 30 do 50 godina. U Velikoj Britaniji, na primjer, zabilježeno je čak 75 odsto više slučajeva u mlađoj populaciji u odnosu na devedesete godine.

“Dugotrajna konzumacija prerađevina, smanjena fizička aktivnost i stres, sve zajedno dovodi do nove kategorije oboljelih”, upozorio je dr Ćeranić.

Skrining i rana dijagnostika

U Srbiji se godišnje registruje oko 2.000 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva. Stručnjaci zato apeluju na redovne preventivne preglede.

“Skrining podrazumijeva testove na okultno krvarenje – takozvane FOB testove – kod osoba koje nemaju simptome. Ako je test tri puta pozitivan, onda se pacijent upućuje na kolonoskopiju”, rekao je dr Ćeranić i dodao da je kolonoskopija “zlatni standard za dijagnostiku”.

Standardna preporuka je da se sa skriningom počne posle 50. godine, dok su u Sjedinjenim Državama granicu već pomjerili na 45.

“Ako neko u porodici ima karcinom debelog crijeva, onda se sa kontrolama kreće i ranije”, naglasio je profesor.

Posebno je upozorio da svaka pojava krvi u stolici, anemije ili problema sa pražnjenjem zahtjeva hitnu dijagnostiku.

“Ako vam dođe pacijent od 35 godina i požali se na krv u stolici, obavezno ga treba uputiti na pregled”.

Zajednički rad do boljih rezultata

Dr Ćeranić je istakao da je lečenje karcinoma debelog creva multidisciplinarni proces.

“Hirurgija, hemioterapija, zračna terapija, sve mora biti povezano da bismo postigli dobre rezultate, uporedive sa zapadnim zemljama”, rekao je.

U tom cilju, Udruženje endoskopskih hirurga, čiji je on predsjednik, organizuje kurseve i obuke za lekare različitih specijalnosti.

“Hoćemo da radimo svi zajedno – hirurzi, onkolozi, radiolozi i radioterapeuti. Takav vid edukacije može značajno da poboljša rezultate liječenja”, zaključio je prof. dr Miljan Ćeranić.

Izvor: Iako je poruka SZO jasna, ljekari podsjećaju da panika nije rješenje. Umjerenost u ishrani, više fizičke aktivnosti i redovni preventivni pregledi ostaju najbolja odbrana od bolesti.

Izvor: RTS