Ni zamjene za šećer nisu zdrave

Objavljeno: 9. 9. 2014 u 10:51h

Mnogi vještački zaslađivači imaju isto ili čak više fruktoze nego najslađa od „četiri bijele smrti“. Preradom bijelog šećera organizam gubi minerale i vitamine, potrebne za metabolizam.

aaa

Šećer nazivaju jednom od „četiri bijele smrti“, a posljednjih godina se označava kao jedan od glavnih krivaca za gojaznost, srčane bolesti, rak, oštećenje moždane funkcije. Tako rafinisani, bijeli šećer postaje jedan od glavnih neprijatelja zdravlja, jer ne samo da preradom gubite minerale i vitamine, potrebne za metabolizam, već to dovodi do opeterećenja pankreasa i nadbubrežne žlijezde, kao i membrane krvnih sudova, koje počinju da talože holesterol.

Konzumiranje previše šećera, naročito skrivenog u raznim namirnicama, iako nas snabdijeva viškom kalorija, u stvari crpi našu energiju, smatra Dajen Sanfilipo, nutricionista i autor knjige „Detoksikacija od šećera za 21 dan“.

Zbog narastajućeg problema gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnoh bolesti i njihove povezanosti sa načinom ishrane i prevelikom konzumacijom prostih ugljenih hidrata, naročito šećera, Američka asocijacija za srce je još 2009. donijela nove preporuke. Po tim preporukama, Amerikanci moraju da značajno smanje unos šećera, muškarci na 120 kalorija dnevno (šest kašičica), a žene na 100 kalorija za dan (pet kašičica). Toliko šećera nalazi se u samo jednoj maloj čaši soka.

Imajući to u vidu, mnogi su pohitali da nađu zamjene za šećer, naročito one koje imaju malo kalorije. Vještački zaslađivači su mnogo slađi od običnog šećera, pa mogu da se koriste u malim količinama.

Ali, već godinama se vodi debata o štetnosti vještačkih ili niskokaloričnih zaslađivača, naročito najrasprostranjenijeg, aspartama. Dva odvojena istraživanja, dansko i italijansko, potvrdila su štetnost aspartama, na deklaracijama označenog kao E951. Dansko istraživanje, obavljeno na 59.334 trudnica, pokazalo je da prekomjerna upotreba zaslađenih gaziranih napitaka, koji su vještački obojeni, povećava opasnost od prevremenog rođenja bebe za 29 odsto u odnosu na prosjek.

Osim vještačkih zaslađivača, čija je popularnost naglo splasla poslije višegodišnje debate o njihovoj štetnosti po organizam, umjesto šećera mogu da se koriste brojne prirodne zamjene.

Ali, čak i sa prirodnim zamjenama za šećer treba biti veoma oprezan, upozoravaju stručnjaci. Na primjer, agava sirup je nekada preporučivan kao jedna od najzdravijih alternativa šećeru. Sada je na „crnoj listi“ zbog visokog sadržaja fruktoze, koja podiže holesterol, povećava glikolizirani hemoglobin (indikator za dijabetes), i doprinosi insulinskoj rezistenciji, koja je rizik za dijabetes tipa dva.

Mnogi takozvani „zdravi“ zaslađivači imaju isto ili čak više fruktoze nego običan šećer (na primjer agava). To ove zaslađivače trpa u isti koš sa šećerom, među „loše ugljene hidrate“, koji nemaju vitamine, ni minerale već prazne njihove rezerve u tijelu, a s druge strane izazivaju skok šećera u krvi. Uz to, podjednako kao i šećer ostavljaju manjak B vitamina i minerala, izazivajući kod ljubitelja slatkog umor i manjak energije. To uvodi u začarani krug jedenja šećera i žudnje za još slatkog.

Stručnjaci preporučuju da se pri izboru alternative za šećer obrati pažnja koliko ta zamena ima fruktoze i glukoze i koliki je njen glikemijski udar (koliko brzo podiže šećer u krvi). Neki nutricionisti tvrde da nam čak zamjene za šećer nisu ni potrebne, i da proste ugljene hidrate treba uzimati iz voća.

Kao jedna od najpoželjnijih zamena za šećer u posljednje vreme se preporučuje biljka stevija, jer ne podiže nivo šećera u krvi i nema kalorija, a oni koji osim slatkog ukusa žele da namirnicama unesu i nešto hranljivih materija biraju melasu i med, kao ili šećer od kokosove palme.

Oslobađanje od zavisnosti

Naša nepca prirodno vole sladak ukus, a konzumiranje šećera može da dovede i do zavisnosti, smatra Bart Hebel sa Univerziteta Prinston, prezentujući rezultate eksperimenata. Nutricionista Dajen Sanfilipo, kada govori o svom tronedjeljnom planu detoksikacije, preporučuje da se izbjegava ne samo šećer, već i zamjene. Poslije 21 dana „posta“ bez šećera naše čulo ukusa će potpuno drugačije doživjeti sladak ukus, pa će nam sva prirodna hrana imati slađi ukus, pojašnjava Sanfilipo.

Izvor: novosti.rs

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zdravi-kutak/ni-zamjene-za-secer-nisu-zdrave/||Mozilla/5.0 AppleWebKit/537.36 (KHTML, like Gecko; compatible; ClaudeBot/1.0; +claudebot@anthropic.com)