Nagli pad temperature nam se igra sa zdravljem, evo posljedica

Sve što treba da znate kad temperatura sa 37 padne na 17 stepeni.

Juče u majici, danas u kožnoj jakni. Ovih dana vrijeme ne prestaje da nas iznenađuje. Temperatura je pala za oko 20 stepeni u samo 24 sata, a naš organizam na to ne ostaje ravnodušan. Ovakvi nagli klimatski obrti nisu samo neprijatni, već mogu ozbiljno da utiču na zdravlje, naročito kod osetljivijih grupa.

Šta se dešava u tijelu kad temperatura naglo padne?

Disajni putevi pod stresom

Udisanje hladnog vazduha može da nadraži sluzokožu i izazove kašalj, gušenje i pogoršanje kod hroničnih bolesnika, posebno astmatičara i onih sa bronhitisom ili hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. Imunitet takođe može da oslabi, pa se lakše “zaradi” virus ili obična prehlada.

Pritisak skače, srce ubrzava

Hladnoća sužava krvne sudove, zbog čega krvni pritisak može da poraste. Kod osoba sa srčanim tegobama to dodatno opterećuje srce, pa se može javiti ubrzan puls, bol u grudima, pa čak i rizik od infarkta.

Zglobovi i mišići reaguju

Osobe koje se već bore sa artritisom ili reumom često kažu da ih vrijeme “boli”. Niže temperature i povećana vlažnost pojačavaju osjećaj bola i ukočenosti u zglobovima.

Glava “puca” zbog vremena

Promjene vazdušnog pritiska mogu da izazovu napade migrene ili tupe, uporne glavobolje. Meteopate to posebno osjećaju, njima i najmanja promena može da poremeti dan.

Emocije na klimavim nogama

Manjak sunčeve svjetlosti i nagla promjena klime mogu da izazovu psihičku nelagodnost – osjećaj umora, bezvoljnost, razdražljivost i blagu depresiju.

Uobičajeni simptomi uključuju:

• Pad energije i osjećaj slabosti
• Glavobolju i vrtoglavicu
• Bol u kostima i mišićima
• Jezu, drhtavicu, osjećaj hladnoće
• Kratkoću daha, suv kašalj
• Povišen krvni pritisak
• Nervoza, anksioznost

Ko je najosjetljiviji?

• Stariji ljudi – njihovo tijelo se teže prilagođava temperaturnim šokovima, a često imaju i više hroničnih bolesti.
• Hronični bolesnici – posebno oni sa srčanim, plućnim ili reumatskim tegobama.
• Djeca – njihov imuni sistem još uvijek se razvija, pa su podložnija infekcijama.
• Meteoropate – osobe koje reaguju na promjene vremena često pate od nesanice, glavobolje i promjena raspoloženja.

Kako da se zaštitite?

• Ne izlazite naglo iz toplog u hladno – naročito ako ste znojavi.
• Unosite dovoljno tečnosti – dehidracija dodatno slabi otpornost.
• Podržite imunitet vitaminima – C i D su najvažniji saveznici.
• Pazite na terapiju – ako imate hronična oboljenja, redovno uzimajte lijekove i pratite stanje.

Izvor: Mondo