Ljudsko tijelo je savršena mašina: Otkrij kako stvarno funkcioniše

Svake sekunde: Stvorili ste oko tri miliona krvnih zrnaca, a u mozgu ispalili do 50 električnih impulsa brzinom od 435 km/h – i to samo dok ste pročitali naslov.

Radno vrijeme tijela je 24 sata, sedam dana u sedmici, a produktivnost njegovih vrijednih organa je zapanjujuća. Ali većinu tih životno važnih funkcija tijelo obavlja u tišini i bez pljeska.

Tako niste niti svjesni da ste danas udahnuli 25.000 puta i trepnuli gotovo 15.000 puta. Proizveli ste 260 milijardi crvenih krvnih zrnaca, vašim moždanim vijugama procirkulisalo je 20.000 misli, a srce je napravilo 100.000 otkucaja. U 24 sata regenerisala vam se četvrtina želučane sluznice i 0,03 posto kostura. Možda je vojska vaših stanica upravo danas dobila i bitku protiv raka za koju niste ni znali da se vodi.

Ljudsko tijelo sadrži bilione stanica te se golem broj njih svake minute dijeli. Svaki put kad se stanica podijeli, mora se kopirati 30.000 gena. Ako se sve ne događa prema planu te nastanu mutacije u genskom materijalu, odnosno u DNK, posljedica može biti nastanak kancerogenih stanica. One se dalje nekontrolisano dijele te se mogu udružiti i formirati tumor. Ali rizik od tog crnog scenarijuma smanjuje sofisticirani imunosni sistem tijela. On detektuje pogreške DNK koje potom popravljaju enzimi “lektori”. Ako “lektori” zakažu u svom poslu, stanice mogu i same otkriti da su “neispravne”. Suočena s činjenicom da se može pretvoriti u opasnu kancerogenu vrstu, stanica će aktivirati svoj sistem samouništenja te će se doslovno ubiti kako bi spasila tijelo od raka. Iako mislimo kako ga dobro poznajemo, ljudsko tijelo skriva još gomilu tajni.

Timovi stručnjaka stoga iz godine u godinu otkrivaju nove, zapanjujuće činjenice o tom preciznom i savršenom mehanizmu.

Nakon porezivanja slijedi prava mala mobilizacija

Iz rane poteče krv, koja pomaže očistiti ranu, a tijelo potom, stvaranjem ugruška, zaustavlja krvarenje. Uđu li bakterije, na “mjesto zločina” stižu bijela krvna zrnca, koja ih uništavaju. Mastociti potom oslobađaju histamin, a on povećava protok krvi na tom mjestu te je povrijeđeno područje crveno i natečeno. Sve to pokreće vojsku ostalih stanica.

Srce se prilagođava stilu života i raspoređuje krv

Svake minute srce kuca 60 – 100 puta, što znači da u danu napravi oko 100.000 otkucaja, a u prosječnom životu milijarde. Kroz mrežu od 160.000 km različitih žila srce svaki dan pumpa oko 7500 litara krvi. Uz to, srce se savršeno prilagođava stilu života. Kad mirujete, samo 15 posto krvi odlazi u mišiće, a kad trčite, čak 60 – 70 posto.

Bez sline nema ni riječi

U danu proizvedemo oko šest šoljica sline. Bez dovoljno sline ne biste mogli progutati hranu ni osjetiti okus, pa ni oblikovati riječi. Uz to, slina je i moćan borac protiv klica. Njezini enzimi čiste usnu šupljinu i sprječavaju upale.

U mozgu je svaki dan vrlo gust promet

Mozgom u danu prođe 20.000 misli. Čak 100 milijardi neurona, moždanih stanica, svake sekunde razmjeni od pet do 50 impulsa koji putuju brže od 435 km/h. Unutrašnji toplomjer, smješten u hipotalamusu, pravo je “čudo tehnike”. I pri sasvim maloj promjeni od 0,5°C, tijelo uključuje zaštitni sistem te sužava žile ako je hladno ili ih širi ako je vruće.

U danu, dok smo budni, oči trepnu oko 15.000 puta

Mišići koji pomjeraju oči kako bi fokusirali pogled, u danu se pokreću oko 100.000 puta što je kao da “propješače” oko 80 kilometara. Kako bi zaštitili oko te njegovu površinu očistili od prašine, kapci u minuti trepnu oko 15 puta. Ali mozak sam stvara sliku, pa slika ostaje ista, iako djelić sekunde žmirite.

Želudac kontroliše kiselinu koja može otopiti metal

Sluznica želuca svakog dana obnavlja 25 posto površine. Tako se štiti od jake hlorovodične kiseline u želucu. Ta kiselina pomaže razgraditi hranu jednako kao što deterdženti razgrađuju mrlje, a toliko je snažna da može razgraditi i metal. Kad se ne bi posve obnavljala svakih četiri, pet dana, ta bi je kiselina pojela.

Ma kakvi roboti – organizam se sam popravlja

Danas ste udahnuli 25.000 puta. Ali kad biste svjesno morali toliko puta udahnuti u danu, ne biste stigli ni raditi ni spavati. Zato recite “hvala” svom moždanom deblu, koje je automatizovalo disanje. Pitate se zašto pluća moraju tako udarnički raditi. To je zato što vam, i kad mirujete, zbog metabolizma svake minute treba otprilike od 200 do 300 ml kiseonika.

Pluća su savršeno dizajnirana da opskrbe tijelo potrebnim količinama kiseonika i da ga ujedno oslobode ugljičnog dioksida. To im uspijeva jer sadrže oko 300 miliona mikroskopski sitnih vazdušnih mjehurića alveola, a zato je i respiratorna površina pluća golema, poput polovine teniskog igrališta. Za prijenos dragocjenog kiseonika do svake stanice u tijelu zaslužna su crvena krvna zrnca.

Samo jedna kapljica krvi sadrži milione tih važnih stanica – transportera kojima crvenu boju daje protein hemoglobin. On ima zadivljujuću sposobnost da se može vezati i na ugljični dioksid i na kiseonik, pa od stanica uzima ugljični dioksid, odnosi ga do pluća i istovari, a tamo preuzme novu pošiljku kiseonika.

Bubrezi su najsavršeniji sistem filtracije

Dnevno recirkulišu i očiste gotovo 190 litara krvi. To je gotovo tri puta više no što stane u automobilski spremnik goriva. Filtriranje krvi, regulisanje nivoa elektrolita i oslobađanje od otpada pacijentima koji su zbog slabe funkcije bubrega na dijalizi obavlja mašina veličine minifrižidera, a u zdravom tijelu sve to u tišini obavljaju dva mala organa velika kao miš kompjutera. Bubrezi pomažu i održavanju količine vode.

Koža je stalno gradilište

Naša koža svaki dan sa sebe skine 50 miliona mrtvih stanica. To znači da odbacuje od 30.000 do 40.000 odumrlih stanica u minuti. Na svakom kvadratiću kože, površine 2,5 x 2,5 cm, čak je 650 žlijezda znojnica i šest metara krvnih žila.

Stopala u danu proizvedu do dvije šoljice znoja

Uzmete li u obzir koliko na dan rade vaša stopala, to i nije mnogo. Zdrava osoba svaki dan u prosjeku učini od 8000 do 10.000 koraka, ali to znači da u 70 godina života čak četiri puta propješačimo kilometražu opsega zemlje.

Tijelo se samo čuva od gušenja hranom

Svaki dan dok jedete postoji rizik gušenja hranom. Ali to se srećom ne događa zbog savršenog refleksa gutanja. Svaki put kad jedete ili pijete, stražnji dio usne šupljine preuzima ulogu spasioca. Dok se vi pripremate progutati zalogaj, vaše se meko nepce pomiče te zatvara nosnu šupljinu. Najgore što vam se može dogoditi jeste štucanje.

Za manje od deset godina izgradite potpuno novi kostur

Kosti, čvrste kao čelik a lake kao aluminijum, nisu tek beživotna armatura, nego živa tkiva s krvnim žilama i živcima koja se stalno obnavljaju i izgrađuju. Svake se godine obnovi oko 10 posto kostura odraslog čovjeka. Za život kostima treba kretanje. Kosti čovjeka sa slomljenom nogom, koje su nepokretne nekoliko sedmica, stisnuće se, ali vratiće se u formu kad se pacijent počne kretati.

Promjene u mašini

Tim rastom usporenosti tijelo vam govori kako je vrijeme da spustite vilicu i ostavite dezert. Pa umjesto nekoliko kuglica sladoleda izaberite voćnu salatu. Osim promjene u metabolizmu, mijenja se i potrebna količina sna. Američka nacionalna organizacija za spavanje to objašnjava time što, kako starimo, tako manje vremena provodimo u dubokom snu, koji zapravo najviše odmara. A to tijelo pokazuje hroničnim umorom i nemogućnošću koncentracije. Spavajte najmanje sedam sati na dan te sat vremena prije sna isključite mobitel, računar i televizor. Kako biste znali kad se trebate istegnuti, trebate slušati tijelo. – Ako nakon dvosatne vožnje automobilom ne možete izaći iz auta i odmah nastaviti hodati, problem je u smanjenoj elastičnosti – upozorava dr. Bushman. Manje fleksibilni imaju i “tvrđe” arterije, podložnije bolestima, pa se bavite fizičkim aktivnostima kojima je glavni element istezanje, savjetuje nutricionistica.

Zbog manjka vode u tijelu slabije podnosimo alkohol

Umjerena količina alkohola smanjuje stres i anksioznost, a štiti i od bolesti srca, demencije, dijabetesa tipa dva i srčanog udara. Ali ako s godinama sve slabije podnosite alkohol, možda je vrijeme da ne popijete još jednu čašu vina. Kako stari, tijelo sadržava sve manje vode, pa je alkohol u krvi koncentrisaniji i jače djeluje. Ograničite se na sedam “porcija” alkohola u sedmici, a ne biste trebali piti više od čaše na dan.

Pijuckajte malo vode cijelog dana

S godinama bubrezi i živci koji signalizuju žeđ sve slabije funkcionišu, što prouzročuje dehidraciju. Zato, ako ste stalno žedni, pijuckajte vodu cijelog dana. Ako niste baš ljubitelj vode, zamijenite je biljnim, nezaslađenim čajevima.

Srce reaguje ako smo ljuti na nekoga

Što smo stariji, to brže opraštamo. Pa ako osjetite da imate problema sa srcem, možda je vrijeme da poslušate tijelo i prestanete se nepotrebno ljutiti na nekoga, kažu sa Univerziteta u Hong Kongu.

Izvor: 24sata