Keleraba, riznica vitamina C i gvožđa

Povrće koje dugo drži osjećaj sitosti, a sa minimalnom količinom kalorija jača imunitet, reguliše metabolizam, neutrališe dejstvo slobodnih radikala, smanjuje loš holesterol…

Iz nekih razloga svrstana je u red kupusnjača, mada osim listova, po izgledu, nema ničeg zajedničkog sa ostalim lisnatim povrćem iz ove porodice.

Riječ je o kelerabi (Brassica oleracea var. gongylodes), ukusnom i korisnom povrću neobičnog izgleda. Neobična je jer ima stabljiku i plod u vidu jabuke iz koje rastu lisnate peteljke.

Keleraba je naročito omiljena u Njemačkoj i Indiji, mada se najviše gaji u sjevernoj i zapadnoj Evropi, odakle je i potekla i gdje je vrlo cijenjeno i traženo povrće. Kultivisana je sorta divljeg kupusa, a ime joj potiče od njemačkih reči “kohl” (kupus) i “rube” (repa), jer podsjeća na ove dvije biljke. Ukus i struktura kelerabe su, u stvari, slični srcu kupusa. Postoji nekoliko sorti ovog povrća koje se razlikuju po ukusu i boji, koja ide od blijedozelene do tamnoljubičaste.

Keleraba može da se jede samo dok je mlada. Mlad plod je vrlo sočan, mekan i ukusan, pa može da se jede sirov kao salata, dok se stariji najčešće kuva, dinsta ili peče. Od mlade kelerabe može da se priprema i svjež sok, koji je prijatnog ukusa, ali samo pod uslovom da ne stoji dugo. Ako stoji duže, sok dobija ljut ukus, a mirisom podsjeća na sumpor. Za kelerabu je karakteristično i da ne može da se čuva van frižidera ili zamrzivača, jer stajanjem postaje drvenasta, tvrda i nepodesna za jelo. Ali zato u zamrzivaču može da se čuva i više mjeseci.

Mlado lišće i stabljika kelerabe takođe su jestivi, a sadrže i mnoštvo važnih vitamina i minerala, među kojima posebno karotina i fosfora. Listovi su naročito bogati provitaminom vitamina A, posebno važnim za očuvanje ćelija. Iz tih razloga nutricionisti savjetuju da se i ovi dijelovi kelerabe obilato koriste u ishrani, najčešće u vidu čorbi.

Keleraba je zasitno povrće sa minimalnom količinom kalorija. Sadrži 6,2 odsto ugljenih-hidrata, 1,7 odsto bjelančevina i masti u tragovima. Ali je zato odličan izvor vitamina C. U 100 grama ploda ima ga čak 62 miligrama, što predstavlja 78 odsto preporučenih dnevnih potreba. Ovo je vrlo značajan detalj, jer vitamin C jača imunitet, reguliše metabolizam i neutrališe dejstvo slobodnih radikala. Keleraba sadrži i tiamin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B 6 i folnu kiselinu. Od minerala najviše posjeduje kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, bakar i mangan.

Keleraba predstavlja i savršen izvor biljnih vlakana, važnih ne samo za varenje, već i za cjelokupno zdravlje organizma. Upravo vlakna obezbjeđuju duži osjećaj sitosti, zbog čega se ova namirnica i preporučuje posebno u jelovnicima za skidanje viška kilograma. Što se tiče njene ljekovitosti, djelotvorno djeluje na kardiovaskularni sistem, a smanjuje i količinu lošeg (LDL) holesterola u krvi.

Redovna upotreba svježe kelerabe u ishrani pojačava apsorpciju gvožđa odgovornog za snabdijevanje krvi kiseonikom, zahvaljujući čemu se povećava energija. Ovo povrće povoljno djeluje i na zdravlje kostiju, limfni i sistem za varenje, vezivno tkivo, zube i desni. Pokazala se i vrlo efikasnom kod ublažavanja edema, kandidijaze i virusnih infekcija. S obzirom na to da stabilizuje nivo šećera u krvi, preporučuje se kod hipoglikemije i dijabetesa. A ako se redovno jede, smanjuje rizik od pojave kamena u bubregu, dok zahvaljujući prisutnom kalijumu snižava povišeni krvni pritisak. Djeluje i kod opstipacije, a dobro upućeni tvrde i da pomaže u prevenciji karcinoma debelog crijeva.

Svježa bolja

Kelerabu, preporučuje se, valja jesti svježu, jer termičkom obradom gubi na sadržaju vitamina C, koji je izuzetno termolabilan.

Mlada sirova keleraba može da se doda u svaku vrstu sezonske salate, ali i u salate s voćem, ribom, mesom, sirom. Začinjena sirćetnim i jogurtnim prelivima, uz dodatak soka i korice agruma po želji, veoma je ukusna i zdrava. Keleraba može da se koristi i kao začin za hljeb, kao i u jelima sa ribom i mesom.

Ako mora da se termički obrađuje, cijela keleraba se kuva pola sata, a isječena deset minuta, samo da bude mekana. Ukusna je i ako se priprema na pari, dinsta, kuva, pa pohuje, ili peče u rerni.

Brza salata

Po želji narendati kelerabu, bijelu i crnu rotkvu, sve izmiješati i u to dodati malo jabukovog sirćeta i maslinovog ulja.

Mogu i drugačije kombinacije, a ako se želi dodatno poboljšanje ukusa, treba dodati i malo kisele pavlake.

Izvor: Kodren