Kako koja droga utiče na vaš mozak? (Foto)

Zapalite, popijete, ušmrkate, i svijet postane šaroliki kaleidoskop rasplesanih uzoraka i talasa zvukova. Svi znamo da različite droge utiču na to da na raznolike načine doživljavamo iskustva koja ih prate, isto kao što i spuštanje sljedećeg jutra nije ugodno kao rezultati neposredno nakon konzumacije.

Otkrivamo šta tačno koja droga čini vašem mozgu da bi podstakla ove osjećaje sreće, veselja i uzbuđenja…

Marihuana

Kad aktivni sastojak marihuane, THC, dođe do mozga, on uzrokuje otpuštanje dopamina – hemikalije zbog koje se osjećamo dobro i koja je dio sistema nagrađivanja u mozgu. To je ista hemikalija zbog koje se osjećamo dobro kad radimo stvari u kojima uživamo, poput jedenja i seksa.

Kad se pak osjećamo pretjerano uzbuđeno od ove droge, sistem nagrađivanja stvara osjećaj euforije.

Halucinogene pečurke

Nedavno sprovedeno istraživanje pokazalo je da psihoaktivni sastojak, psilocibin, smiruje tradicionalnu aktivnost mozga i umjesto toga stvara nove veze među različitim dijelovima mozga.

Ove nove veze mogu biti razlog zašto mnogi govore da ‘vide zvukove’ ili ‘čuju boje’, a moguće je i da one pružaju pečurkama neke antidepresivne sposobnosti. Iako je potrebno izvršiti daljnja istraživanja, zna se da pečurke nose sa sobom određene zdravstvene rizike koji uključuju neugodne halucinacije i povećanu tjeskobu.

Alkohol

Kao i bilo koja druga droga, i alkohol utiče na hemiju mozga mijenjajući nivoe neurotransmitera, hemijskih odašiljača poruka koji nose signale koji kontrolišu razmišljanje i ponašanje.

Alkohol usporava razmišljanje, disanje i srčani puls, zaustavljajući ‘uzbuđujuće’ poruke, one koje obično povećavaju naš nivo energije, ali i pojačavajući infibicijske glasnike koji obično materije dovode u red. Uz to, alkohol povećava nivo dopamina.

Heroin

Mozak pretvara heroin u morfijum, koji se veže na ćelijske molekule mozga i tijela, koje se nazivaju opiodnim receptorima i koji utiču na to kako doživljavamo bol i nagrade. Ovo objašnjava zbog čega mnogi ljudi osjećaju euforiju kad ubrizgaju ovu drogu.

A zato što imamo i opiodne receptore u moždanoj kori, glavnom centru za kontrolu, predoziranje heroinom može usporiti pa i zaustaviti disanje, zbog čega osoba može završiti s oštećenjem mozga, u komi ili mrtva.

Opijati protiv bolova koji se izdaju na recept

Nedavna istraživanja ukazala su na potencijalno opasnu vezu između heroina i opijatskih ljekova protiv bolova kao što su Vicodin (sjetite se Dr Housea) i OxyContina.

Ljudi koji su bili zavisni o ovim opijatima imali su 40 puta više šanse da će početi koristiti heroin, što je droga koja slično utiče na mozak.

Kofein

Kofein je najčešće korištena psihoaktivna droga na svijetu, koja stimuliše središnji nervni sistem koji nas može privremeno oraspoložiti. On može povećati i naš nivo adrenalina, koji nas podstiče na vježbanje, ali zbog kojeg isto tako možemo biti razdražljivi i tjeskobni.

Kofein nas uz to drži ‘na oprezu’ oponašajući molekulu zvanu adenozin u mozgu i ‘otimajući’ jedan aspekt kompleksnog procesa kojeg naš mozak koristi kako bismo naveče legli i spavali.

LSD

Kao i pečurke i LSD ima halucinogeno djelovanje, što znači da utiče na područje mozga koje je odgovorno za regulisanje našeg raspoloženja, misli i percepcije, ali i na druge regije koje kontrolišu primjerice kako odgovaramo na stres.

Neki su ove ‘tripove’ opisali kao nešto što uključuje sve od osjećaja lebdenja do viđenja vlastite smrti.

Kratkoročni učinci LSD-a mogu uključivati impulsivnost, iznenadne promjene emocija od euforije do tuge, te vrtoglavicu i ubrzano rad srca.

Flakka

Budući da je riječ o jako novoj drogi, istraživači još nisu u potpunosti sigurni kako ona utiče na mozak ni koliko jaku zavisnost stvara. Zasad mogu tek proučavati njene hemijske rođake, uključujući kokain i amfetamine.

Ove droge uzrokuju nalet u dva talasa, budući da podstiču rad dvije hemikalije. Prvo dopamina, koji uzrokuje osjećaj sreće, a zatim norepinefrina, koji ubrzava puls i drži nas na oprezu.

No, kao i većina droga, i flakka ima negativne učinke kad popušta djelovanje, a njeno je toliko negativno da se ljudi često odlučuju uzeti još droge samo kako se ne bi morali suočiti s njim, stvarajući tako zatvoreni krug i tešku zavisnost. A pretjerana upotreba povezana je s ekstremnim napadima tjeskobe, paranoje, halucinacijama i nasilnim ponašanjem.

Ecstasy

Ecstasy ili MDMA pojačava aktivnost najmanje tri različita neurotransmitera, uključujući domapin, norepinefrin i serotonin, koji igra ključnu ulogu u održavanju našeg raspoloženja.

Povišena razina serotonina može objasniti dobro raspoloženje koje mnogi ljubitelji E-ja toliko vole (i zbog kojeg se vraćaju ovim tableticama), iako je isti taj serotonin vjerojatno i dežurni krivac zašto ‘skidanje’ traje danima.

Istraživanja su pokazala da kronična uporaba MDMA-ja (konzumiranje nekoliko tableta tjedno tijekom više godina ili 10 do 20 tableta vikendom) predstavlju loše vijesti za mozak. Dva nedavna istraživanja koja su uspoređivala kronične korisnike s onima koji su rijetko ili nikad koristili ovu drogu, pokazala su da su ‘kroničari imali lošije rezultate pri testiranju pamćenja i učenja, ali su i snimke mozga prikazale smanjenu aktivnost’.

Kokain

Bilo da ga šmrkate, pušite ili ubrizgavate, kokain ulazi u krvotok i dolazi do mozga za svega nekoliko sekundi. A jednom kad je tamo on uzrokuje intenzivni osjećaj euforije, prepunog mozga kojeg ‘preplavljuje’ hemikalija dopamin.

Osjećaj zadovoljstva toliko je snažan da su neke životinje u laboratoriju, kad su dobile šansu, radije odabirale kokain umjesto hrane, dok nisu umrle od gladi.

A dio mozga na koji najviše utiče kokain uključuje ključne centre za pamćenje, što bi moglo objasniti zašto dolazi do toliko snažne zavisnosti. Kod miševa koji su stalno dobijali kokain, dolazilo je do promjena u ćelijama mozga u dijelu koji pomaže pri donošenju odluka i koji je odgovoran za inhibicije.

A što češće osobe dobiju ovu drogu, veća je šansa da će je uzeti opet, čim im se pruži nova prilika.

Izvor: kolektiv.me