Da li ste čuli za pojam „savjesno kuhanje“?

U protekloj deceniji brojne popularne kulinarske emisije zagolicale su maštu kuhara amatera. Opremljeni bibliotekom kulinarskih knjiga u kuhinjama prepunim savremenih aparata spremni su da izbruse svoje kulinarsko umijeće i postanu kreativni.

No, sa evolucijom kuhanja dolazi i želja da se stvari rade na održiviji način – bilo da je riječ o podršci lokalnim poljoprivrednicima ili različitim načinima eliminisanja otpada. Kući ili u svojem omiljenom restoranu, ljudi sada više nego ikad ranije vode računa o onome šta se dešava iza scene, a želja da se smanji šteta po okolinu preovladava.

Naš moderni životni stil često rezultira u rasipništvo, posebno kad je riječ o hrani, no srećom postoje aktivnosti koje svi možemo poduzeti kako bismo smanjili naš učinak i štetu koju uzrokujemo planeti i ljudima oko nas.

Ne bacajte hranu

Možda zvuči jednostavno, no držati se šoping liste može biti jedan od najefikasnijih načina za manje rasipništvo u kuhinji. Prosječno domaćinstvo u BiH baca otprilike 83 kg hrane per kapita godišnje, tako da planiranje vaših obroka unaprijed može uštedjeti novac i resurse. Dodati supu ili gulaš u jelovnik krajem sedmice može biti odličan način da se iskoristi povrće koje biste inače bacili. Naučite da zamrznete ostatke hrane, i zapamtite da možete izrezati i zamrznuti i voće i povrće.

Manje je uvijek više

Svi smo imali priliku vidjeti previše zapakovane proizvode u supermarketima – jabuke u plastičnim tacnama, umotane u dodatni sloj celofana. Izbjegavanjem kupovine pretjerano zapakovanih proizvoda možemo značajno smanjiti količine plastičnog otpada. Kupujte što je moguće više svježih proizvoda i nosite svoje sopstvene cekere u šoping kako biste minimizirali upotrebu plastičnih vrećica. Ako ste u mogućnosti, mudro je i razmisliti odakle hrana dolazi. Ako putuje preko pola svijeta da bi došla do vas, vjerovatno je da povećava vaš karbonski otisak na životnu sredinu.

Uzmite si vremena za recikliranje

Ako imate mogućnost recikliranja, dajte najbolje od sebe da to i radite. Pobrinite se da sortirate otpad i odlažete u adekvatne kontejnere. Time dajete doprinos reciklažnim naporima i smanjujete doprinos deponijama. Možda želite razmisliti i o kompostiranju otpadaka od voća i povrća koje potom možete koristiti kao gnojivo za vaše biljke ili vrt.

Svi možemo biti svjesniji o učincima naših aktivnosti na nas, ostale, i sredinu. Srećom, postoje mnogi načini da smanjimo štetu određenih ponašanja. To se odnosi na cijeli niz pitanja – od obnovljive energije, zdravlja i poboljšanja sigurnosti do smanjenja štetnosti od pušenja, gdje cigarete možemo zamijeniti boljim, bezdimnim alternativama. Bezdimne alternative isporučuju nikotin, koji izaziva ovisnosti i nije bez rizika, ali nije primarni uzročnik oboljenja povezanih s pušenjem i bolja su opcija za odrasle koji bi inače nastavili pušiti.

Više od šest hiljada tvari je identifikovano u dimu cigarete, od kojih je oko 100 klasifikovano kao štetno ili potencijalno štetno od javnih zdravstvenih autoriteta. Iako nikotin izaziva ovisnost i nije bez rizika primarni uzročnih oboljenja povezanih s pušenjem je u visokom nivou štetnih tvari koje se udišu kao rezultat sagorijevanja.

Ostaviti duhan i nikotin u potpunosti uvijek je najbolji izbor koji pušač može donijeti. Oni koji odluče da to ne žele trebali bi bar razmotriti naučno potkrijepljene alernative koje imaju potencijal da smanje štetu isporukom nikotina bez dima.

Banjaluka.com