Brojite li ovce?!

Objavljeno: 19. 1. 2012 u 08:12h

Dobar i miran noćni počinak… zvuči kao jednostavna stvar. Međutim šta kada usljed nehumanog životnog tempa postaje teško ostvarivim idealom?

Nesanica

Fizička, mentalna i emocionalna funkcionalnost čovjeka itekako zavise od sna. Nedostatak sna utiče na našu pažnju, sposobnost rasuđivanja, donošenja zaključaka i odluka, a uzrokuje razdražljivost, impulsivnost, hipersenzibilnost…

Nesanica ili insomnija predstavlja nedovoljno spavanje. Može se manifestovati u vidu teškoće uspavljivanja, učestalog i čestog buđenja, te u vidu hronične pospanosti bez obzira na odgovarajuću dužinu spavanja.

Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do 3 sedmice i najčešće je posljedica stresa, hroničnog ili akutnog. Rješavanjem uzroka stresa, redukuje se i sam poremećaj.

“Ako se osoba okupira ovim simptomom, ako svoj osnovni problem intenzivira svojim samoodmažućim zahtjevima koji u sebi sačinjavaju ‘moram’, dodatno proizvodi sekundarni stres (strah da neće moći zaspati, a mora) i na taj način održava nesanicu”, objašnjava psiholog Irena Spasojević.

Dugotrajna ili primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) nesanica traje mjesecima ili godinama i obično je pokazatelj psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja.

Sekundarna nesanica nastaje zbog:

  • psihijatrijskih poremećaja – manija, depresija, distimija, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, razni oblici zavisnosti;
  • fizičkih/neuroloških stanja – artritis i drugi hronični bolni sindromi, kongestivne srčane bolesti, cerebrovaskularne bolesti, plućne bolesti, Parkinsonova bolest, gastroezofagealni refluks, demencija i hipertiroidizam;
  • primjene farmakoloških tvari – stimulatori SŽS-a (kokain, amfetamin…), beta-blokatori, bronhodilatatori, kofein, dekongestivi, stimulirajući antidepresivi, nikotin, tiroidni hormon.

Nesanica u sklopu drugih poremećaja spavanja:

  • sleep apneja (npr. hrkanje),
  • sindrom nemirnih nogu,
  • poremećaj cirkadijarnog ritma (budnost, poremećaj spavanja).

Neke od jednostavnih mjera za poboljšanje spavanja su:

  • Odlazak u krevet i buđenje uvijek u isto vrijeme.
  • Razne aktivnosti kao pranje zuba, navijanje budilice, mogu koristiti ulasku u san.
  • Spavaća soba treba biti tamna, tiha i svježa, treba se koristiti samo za spavanje i seksualne aktivnosti, ne za čitanje i konzumiranje hrane.
  • Jastuci između nogu ili ispod leđa mogu biti ugodni.
  • Fizička aktivnost je korisna za san, ali predveče može uticati na kardiovaskularni i živčani sistem i omesti spavanje.
  • Stres i briga negativno utiču na san. Čitanje može pomoći, isto kao i mišićna relaksacija i vježbe disanja.
  • Izbjegavanje stimulansa i diuretika.

Ukoliko primjena jednostavnih metoda ne urodi plodom, postoje odgovarajući tretmani koji se primjenjuju u skladu sa uzrokom.

“Kao najefikasniju vrstu psihoterapije bih izdvojila REBT (racionalno emocionalno bihejvioralnu terapiju) koja direktno utiče na kognitivni aspekt ovog fenomena, a potom i na emocionalni i fiziološki. Efekti su racionalnije sagledavanje stresora, efektno rješavanje konflikata, redukovanje anksioznosti i fiziološke napetosti” ističe psiholog Irena Spasojević.

Dobar san je ljekovit, on pomaže u prikupljanju energije i slaganju misli. Kažu da je dobar san i dobar početak dana, zato se vrijedi potruditi.

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Prikaži komentare

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zdravi-kutak/brojite-li-ovce/||Mozilla/5.0 AppleWebKit/537.36 (KHTML, like Gecko; compatible; ClaudeBot/1.0; +claudebot@anthropic.com)