Zašto dabrovi grade brane?

Dabar je veliki glodar koji se nalazi na najvišem stepenu razvoja po svojoj veličini, tjelesnoj građi i sposobnosti. Kao i svi pripadnici reda glodara, tako i dabrovi imaju četiri moćna sjekutića, izrasla u obliku dlijeta.

Zahvaljujući ovakvim zubima, dabrovi mogu da obaraju čitava stabla, kao i da ih vješto isjeckaju i upotrebe bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana.

Dabrovi se, inače, hrane isključivo drvećem, grančicama i korijenjem vodenih biljaka, piše portal Mojaoaza.com.

Dabrovi žive u vodi i veoma su aktivni preko cijele zime. Zbog toga im je potrebno dovoljno duboko riječno korito, da se tokom zime ne zamrzne do dna. Branu grade da bi podigli nivo vode u rijeci ili potoku u kojem žive.

Za izgradnju svoje brane dabrovi koriste drvo vrbe, jove ili drugo šiblje koju slažu po dnu rijeke ili potoka.

Najčešća građa koju upotrebljavaju je drveće debljine 20-25 cm, koju dabrovi prerežu za samo jednu noć. Zatim, sve povezuju muljem i kamenjem.

Kad brana malo izraste u visinu, dabrovi redaju grančice i mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Grane najčešće puste korijenje, stabljike i grančice se isprepliću, te brana postaje još otpornija i čvršća.

Brana dabrova prosječno je visoka oko dva metra, a može biti dugačka i do 300 metara.

Izvor: avaz.ba