Zanimljivi načini manipulacije ljudskog mozga

Mnoge su studije dokazale da mozak bez ikakvih problema može stvoriti lažno sjećanje, odnosno izmisliti neki događaj u vašem djetinjstvu koji se zapravo nikada nije ni desio. Pored toga, tu su i brojni načini da prevarite svoj mozak jednostavnim trikovima.

Iako imamo osjećaj da u svakom trenutku imamo potpunu kontrolu, istraživanja nam pokazuju da se našim mozgom može lako izmanipulisati. Na ljudski mozak i odluke koje donosi utječe masa faktora kojih nismo ni svjesni – od boja koje nas okružuju, pa sve do temperature u sobi. U nastavku pročitajte 5 eksperimenata koji su dokazali da se ljudskim mozgom može manipulisati.

Iluzija vantjelesnog iskustva i teleportovanja

U jednom eksperimentu nučnici su uspjeli izmanipulisati mozak ispitanika da pomisli kako napušta vlastito tijelo, a pored toga, i da se sudionici teleportuju u različite dijelove sobe. Naravno, sudionici eksperimenta su cijelo vrijeme nepomično ležali u skeneru mozga.

Da bi malo bolje shvatili kako naš mozak određuje gdje se tijelo nalazi, naučnici su kreirali eksperiment u kojem su sudionicima koji su ležali u skeneru mozga na glavu stavili uređaj za prikaz virtualne stvarnosti.

Pomoću kamera u drugom dijelu prostorije koje su povezane s uređajem za prikaz virtualne stvarnosti, sudionici su u krupnom planu mogli vidjeti tijelo stranca kako leži, dok je njihovo vlastito tijelo bilo u pozadini. Da bi kreirali iluziju vantjelesnog iskustva, naučnici bi dotakeli tijelo stranca, a mozak ispitanika bi odmah registorvao senzaciju. Iako ju je samo vidio na ekranu.

U samo nekoliko sekundi mozak ispitanika se spojio sa drugim tijelom, što je rezultiralo iluzijom da se nalazite u tuđem tijelu. U ovom eksperimentu vantjelesnog iskustvaispitanici nisu osjećali da lebde uokolo, već sasvim normalno… u tijelu potpunog stranca.

Istraživači su otišli i korak dalje, ispitujući moždanu aktivnost sudionika nakon što su ih teleportirali u različite dijelove prostorije koristeći istu metodu (kamere). Naučnici su uspješno dekodirali podatke iz mozga i na taj način shvatili gdje su ispitanici mislili da se nalaze u tim momentima. U eksperimentu je otkriveno da nam hipokampus, gdje se vjeruje da se nalaze GPS stanice (ako ih uopšte imamo), pomaže da utvrdimo gdje se naše tijelo trenutno nalazi. Ranija su istraživanja pokazala da štakori imaju stanice u mozgovima koje funkcionišu poput GPS-a, ali još uvijek nije potvrđeno da ih imaju ljudi.

Manipulacija ljudskog mozga temperaturom

U zavisnosti od temperature u sobi, naše misli i ponašanje mogu biti drastično različiti, a da toga nismo ni svjesni. Uticaj vanjske temperature na ljudski mozak se već neko vrijeme proučava, a jedno od zanimljivijih istraživanja vezano je za način na koji doživljavamo kriminalne radnje.

Ispitanici jedne studije koji su sjedili u sobama sa visokom temperaturom su u većini slučajeva osudili nečije kriminalno ponašanje kao spontano, dok su ispitanici u hladnim sobama za isti zločin tvrdili da je hladnokrvan i počinjen s predumišljajem. Očigledno, ovo može imati ogroman utjecaj na ishod suđenja ili kaznu. Do sad se u sudnicama širom svijeta nije razmišlalo o ovoj jednostavnoj manipulaciji ljudskog mozga temperaturom, ali ko zna… možda će u budućnosti porota morati sjediti u sobama sa određenom temperaturom…

Još je jedna studija pokazala da temperatura utječe na povjerenje i kriminalno ponašanje. Tokom eksperimenta, ruka nekih ispitanika je bila zagrijana, dok su drugi u ruci čuvali led. Odvojeni i smješteni u [lažni] zatvor, testni subjekti su dobili priliku da svjedoče protiv svog partnera u zamjenu za umanjenu kaznu. Ako oba osumnjičenika odbiju da svjedoče, bit će pušteni na slobodu. Rezultati su pokazali da su testni subjekti sa ledom u ruci u duplo više slučajeva svjedočili protiv svog partnera. Na kraju studije je zaključeno da ljudi više vjeruju jedni drugima kada im je toplo.

Povećanje razine suosjećanja

Naučnici sa Sveučilišta u Kaliforniji su nedavno otkrili da se razina suosjećanja može manipulisati mijenjanjem hemijskog sastava mozga. Ovo važno otkriće nam govori da biologija utječe na društveno ponašanje i više nego smo do sad mislili.

U eksperimentu su sudionici dobili tabletu, ili tolkapon ili placebo. Tolkapon se obično koristi za liječenje Parkinsonove bolesti, a on u mozgu poboljšava djelovanje dopamina, koji je povezan s motivacijom i nagradom u prefrontalnom korteksu. Ukratko, od dopamina se osjećamo dobro.

Nakon što su popili tabletu sudionici su dobili zadatak da podjele novac između sebe i nepoznatog stranca. U usporedbi s ljudima koji su dobili placebo, sudionici koji su dobili tolkapon su u mnogo više slučajeva jednako podijelili novac sa strancem.

“Mi obično mislimo da je fer ponašanje stabilna karakteristika, dio nečije ličnosti”, na kraju je zaključio istraživač Ming Hsu. “Naša studija ne odbacuje ovu ideju, ali i pokazuje kako se ovom osobinom može manipulisati ciljanjem određenih neurohemijskih spojeva u ljudskom mozgu.”

Stimulacija kreativnosti

Još jedna stvar kojom se očigledno može manipulisati jeste naša kreativnost. Ovo su dokazali istraživači sa Sveučilišta Carolina koji su stimulisali mozak ispitanika električnom energijom. Cilj je bio da proizvedu alfa oscilacije u frontalnom korteksu, jer su ove vrste moždanih valova povezane s kreativnošću. Alfa oscilacije se obično javljaju kada se opustite i zatvorite oči. One su vezane za sanjarenje, duboko razmišljanje i nastanak ideja.

Ispitanici su prvo uradili test kreativnosti, a zatim je pola njih dobilo dobilo električnu stimulaciju mozga namjenjenu generisanju alfa oscilacija, dok je druga polovica dobila lažnu stimulaciju. U oba slučaja ispitanici su osjetili blago peckanje, tako da nisu znali da li su dobili pravu ili lažnu stimulaciju.

Rezultati su bili impresivni. Sudionici koji su primili pravu električnu stimulaciju su u prosjeku bili bolji za oko 7,4 posto na ponovljenom testu. “To je prilično velika razlika kada je u pitanju kreativnosti”, zaključio je istraživač Flavio Frohlich. “Nekoliko sudionika je pokazao nevjerovatne pomake u kreativnosti. To je bio vrlo jasan učinak.”

Prema jednoj studiji iz 2009. godine ne morate priključiti struju na mozak da bi bili kreativniji. Na vaš mozak može utjecati i boja sobe u kojoj se nalazite. Ako želite generisati više kreativne ideje, boravite u plavoj sobi. Ako radite neki posao koji zahtjeva tačnost i preciznost, boravite u crvenoj sobi.

Vaš mozak može misliti da ste nevidljivi

Koristeći istu metodu kao i u gore navedenoj iluziji vantjelesnog iskustva (sudionici leže u skeneru mozga, a na glavi imaju uređaj za prikaz virtualne stvarnosti), naučnici su uspjeli izmanipulisati ispitanike da se osjećaju nevidljivim.

U testu koji je rađen na 20 ljudi, 75 posto ih je doživjelo iluziju. Testni subjekti su na glavi imali uređaj za prikaz virtualne stvarnosti koji je spojen na kamere koje su snimale prazan prostor. Istraživači bi zatim četkicom dodirnuli njihov stomak, a u isto vrijeme napravili isti pokret četkicom i u praznom prostoru koji ispitanik vidi. S obzirom da ljudski mozak pokušava spojiti ono što vidi sa onim što osjeća, na ovaj način se stvori iluzija da je tijelo zapravo nevidljivo.

“Jako sam podložan iluzijama, tako da je ovo na meni uspjelo”, rekao je istraživač Arvid Guterstam koji je i sam pokušao iluziju. “Imate osjećaj da imate tijelo, ali je nevidljivo. Ne znam kako bi se osjećao da imam fantomsko tijelo, ali pretpostavljam da bi se osjećao ovako.”

Za sljedeći dio eksperimenta sudionicima je rečeno da gledaju gore. Njihovi uređaji za prikaz virtualne stvarnosti su prikazivali ljude koji gledaju dolje prema njima sa strogim izrazima lica. Naučnici tvrde da sudionici uopšte nisu bili zabrinuti kao što su bili kada su osjećali da su im tijela vidljiva.

Neki stručnjaci vjeruju da se ovaj efekt može koristiti za liječenje fobija, a u budućim eksperimentima naučnici žele otkriti kako nevidljivost može utjecati na nečije moralne izbore.

Izvor: pixelizam.com