Ovo su običaji i vjerovanja za Badnji dan

Prema narodnom običaju, muškarac koji je ranom zorom pošao u šumu po badnjak, prije sječenja drvetu čestita praznik sa ”Dobro Badnje jutro” i moli da donese zdravlje i sreću porodici.

Ovo je samo jedan u nizu običaja koji su Srbi nasljedili od svojih predaka i koje još uvijek održavaju. Mnogi od njih su paganski, ali im je crkva kasnije dala hrišćansko obilježje, a nažalost, neki su i izgubljeni ili zaboravljeni.

Ipak, izmenjeni ili prilagođeni životu u gradu, rituali koji počinju Badnjm danom se i dalje sprovode sa ciljem da se umoli Bog da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.

Badnjak, pogača, suvo voće i žito

Badnjak koji su iz šume donijeli muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, ostavlja se pored ulaznih vrata i tek sa prvim mrakom unosi u kuću. Oni potom kolju pečenicu, najčešće prase, kao žrtvu za novo ljeto, koja se ponegdje zove veselica ili božićnjar.

Domaćica za to vrijeme pravi božićni kolač i prikuplja sve vrste žitarica, suvog voća i jabuka u jedno sito, koje potom stoji u vrhu stola gdje se večera.

Badnje veče

Samo unošenje badnjaka u kuću trebalo bi da okupi cijelu porodicu. Domaćin kuca na vrata, a kada ukućani pitaju “ko je?” odgovara “Badnjak vam dolazi u kuću”.

– Dobro veče badnjače! – obraća se domaćica badnjaku dok otvara vrat.

– Srećno vam Badnje veče – odgovara domaćin unoseći ga u kuću.

– Bog ti dobro dao i sreće imao – otpozdravljaju ukućani.

Sa badnjakom u ruci, domaćin obilazi kuću, dok ga ukućani prate. Po cijeloj kući posipa se i slama, posebno na mjestu gdje će biti postavljena večera, a tek preko nje se postavlja stolnjak. Porodica po starom običaju jede na podu i sjedi na slami.

Paljenje badnjaka označava završetak Badnjeg dana i uvod u Božić, a običaj njihovog nalaganja na vatru veoma je star.

Djeca grančicama raspaljuju vatru govoreći “koliko iskrica, toliko parica, pilića…” i pritom nabrajaju stoku i životinje čije se blagostanje priželjkuje.ba

Izvor: Mojabanjaluka.info