Danas je Krstovdan: Nebo se otvara u ponoć, pazite šta ćete poželjeti!

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog Teopempta i Teonu, praznik koji je u narodu poznat kao Krstovdan (zimski). Ovaj praznik prethodi sutrašnjem velikom prazniku Bogojavljenju i preksutrašnjem Svetom Jovanu – Jovanjdanu, koji su u crkvenom kalendaru upisani crvenim slovom. Na današnji dan se posti za dobro zdravlje.

Zimski Krstovdan slavi se uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vjetar će najčešće duvati tokom godine.

U Sremu se govorilo da se ovog dana vjetrovi krste (tj. ukrštaju, duvaju jedan drugome u susret), pa koji nadjača.

U 12 dana, počinjući od Božića a zaključno s Krstovdanom, ogleda se 12 mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana takvo će biti u mjesecu koji tom danu odgovara po redoslijedu.

Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i – spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sutradan, na Bogojavljenje.

Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i vjeruje se da se svaka želja može ispuniti. Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju.

Prema narodnim običajima u nekim dijelovima Srbije na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.

Kako su prvi hrišćani bili naznaka globalnog širenja religije, tako i Krstovdan prema narodnim vjerovanjima u Srba može dati naznake kakva će biti godina.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.

U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.

Kad je Krstovdan preko nedjelje, u hramovima se prije podne služe carski časovi, poslije podne liturgija.

Nakon liturgije obavlja se veliko osvećenje vodice u samom hramu, dok se sutradan, na praznik, voda osvećuje van hrama, na rijekama, ili drugim otvorenim mjestima.

Krstovdanska vodica se poslije vodoosvećenja dijeli vjernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja.

Prilikom vodoosvećenja, moli se da voda bude na izbavljenje od grijehova, za iscjeljenje i očišćenje duše i tijela, na osvećenje srca i uma i na svaku izvrsnu korist, da ona bude voditelj u vječni život i odgoni svaki nasrtaj vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

U tu svrhu, za koju je osvećena, dovoljno je ponijeti je u nekoj manjoj boci, i čuvati preko godine, koristeći je samo u izuzetnim prilikama. Daje se djeci sa vjerom da liječi i štiti.

Majke na ovaj dan, sa molitvom u srcu, djeci prave znak krsta na čelu od osvećenog ulja, a krstovdansku vodu će čuvati i djecu umivati tokom cijele godine – po potrebi.

Od Božića do Bogojavljenja se umjesto, “Dobar dan”, komšije pozdravljaju sa “Hristos se rodi!”, a na Bogojavljenje sa “Bog se javi!”.

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Krstovdan je dan kada morate da se opustite i pripremite za Bogojavljenje. Vrijeme je da prestanete da obraćate pažnju na trivijalne misli i govorkanja.

Izvor: prva.rs