Anksioznost i sve njene loše strane

Vjerovatno ne postoji osoba koja, bar u određenom periodu u životu, nije osjetila ANKSIOZNOST.

Ona može da vas natjera da pojedete cijelo (porodično) pakovanje sladoleda i da započnete žustru svađu sa partnerom, čak i kada NIJE ostavio prljave čarape pored kreveta. Međutim, anksioznost, a naročito hronična, može da uzrokuje brojne zdravstvene tegobe, od glavobolja do akni na licu i tijelu.

Mislite na svoje zdravlje

Eskperti tvrde da stres može negativno da utiče na gotovo sve sisteme u organizmu. Za ovu pojavu postoji i medicinski termin – somatizacija – a označava fizičku manifestaciju psiholoških problema.

Tri oblasti tijela naročito su podložne uticaju psihosomatskih faktora: koža, digestivni sistem i glava. Fizički simptomi obavještavaju da ste prešli iz tenzije u stres, te da postoji rizik od narušavanja zdravlja.

Tijelo sve registruje

Ponekad je objašnjenje vrlo jednostavno. Kada smo anksiozni, zatežu se mišići lica, vrata, ramena i leđa, što može da izazove glavobolju. Ukoliko su u pitanju posljedice stresa na želudac, situacija je nešto kompilikovanija.

Kada smo pod stresom, nerv vagus – koji povezuje mozak i želudac – prosljeđuje osjećaj nervoze u stomak, zbog čega, u trenucima stresa osjećamo mučninu.

A budući da anksioznost narušava imunitet, može da pogorša brojna upalna stanja kože, kao što su ekcem, psorijaza ili akne. Nova grana medicine – psihodermatologija – bavi se otkrivanjem veze između stresa i različitih psihičkih stanja, kao i eliminisanjem pravog uzroka problema.

Zato bi svi dermatolozi, u okviru razgovora sa pacijentom, i prilikom postavljanja dijagnoze, trebalo da ispitaju i njegovo emotivno stanje.

Osim toga, naučnici su utvrdili da je stres glavni uzrok pojave akni kod odraslih osoba, zbog čega i terapija mora da bude drugačija u odnosu na onu u slučaju pubertetskih akni.

Gdje ste ranjivi?

Da biste otkrili u koju grupu se ubrajate – kada su u pitanju simptomi stresa – uradite ovaj test (zaokružite tvrdnje koje se odnose i na vas).

Najvjerovatnije posjedujete genetsku predispoziciju za probleme u jednoj od ove tri oblasti (glava, koža, želudac), te će se, kada ste pod stresom, simptomi ispoljiti prvo u njoj. A možda ćete otkriti da možete da se ubrojite u više od jedne grupe.

Nakon rješavanja testa, pročitajte savjete stručnjaka koji će vam pomoći da spriječite da stres uzrokuje… pa, još više stresa.

Vi ste ŽELUDAC osoba ako…

• često prolazite kroz periode u kojima imate problema sa varenjem nakon svega što pojedete ili popijete.
• rijetko kada osjećate glavobolju, ali često patite od bolova i nadutosti u stomaku.
• osjećate grčeve u želucu, ili gorušicu, kad god ste pod pritiskom.
• povremeno osjećate mučninu, bol u želucu ili nadutost stomaka bez jasnog razloga.
• patite od opstipacije, a potom od proliva – u vašem slučaju ne postoji nikakva normalna, utvrđenja dinamika pražnjenja crijeva.

Vi ste KOŽA osoba ako…

• često patite od akni koje nemaju veze sa menstrualnim ciklusom.
• imate akne na licu, ali i suhe “pečate” koji se perutaju.
• periodično vam se javljaju ekcem, psorijaza ili perut.
• imate masnu kožu i povremeno akne na tijelu.
• ponekad se na koži javlja upala ili koprivnjača praćena svrabom.

Vi se GLAVA osoba ako…

• često osjećate tup bol duž cijele glave, ili imate utisak da vam se “steže obruč oko čela”.
• glavobolje ili migrene toliko su vam jake da redovno u tim slučajevima morate da legnete.
• kada ste pod stresom, osjećate se fizički iscrpljeno i lako zaplačete.
• ne napuštate kuću bez analgetika u tašni.
• često prolazite kroz faze depresivnosti.

Pomoć na kraće staze

ŽELUDAC osoba: Pijte biljne čajeve! Melisa, kamilica, mirođija i nana dokazano ublažavaju stomačne tegobe.

KOŽA osoba: Budući da su akne kod odraslih najčešće simptom horomonalnih ili emotivnih problema, potrebno je da se obratite ljekaru specijalisti koji će odrediti adekvatnu terapiju. No, možete da regulišete stanje kože i primjenom preparata za spoljašnju upotrebu, kao što je medicinska kozmetika.

GLAVA osoba: Profesionalna masaža glave može znatno da ublaži tenziju i bolove, kao i da popravi raspoloženje.

Pomoć na duže staze

Stručnjaci preporučuju vođenje dnevnika koji će vam omogućiti da vodite evidenciju o svemu što vam se dešava u životu – o tome kako se osjećate, kao i dinamiku pojavljivanja simptoma. Tako ćete najlakše moći da uočite vezu između određenih emocija, ili događaja i simptoma. Naravno, neke uzroke nije moguće ukloniti, ali preduzimanjem određenih koraka svakako možete da ublažite efekte stresa. Počnite da se bavite različitim fizičkim aktivnostima – onim od kojih će vam srce brže kucati, kao i onim koje će vas relaksirati (joga na primjer). I, pijte zeleni čaj! U njemu se nalazi aminokiselina L-teanin koja dokazano sprječava pojavu anksioznosti.

Izvor: Ljepotaizdravlje.ba