Kako preživjeti prvi “udar” ljeta?

„Pravo“ ljeto smo konačno dočekali poslije mnogo kišnih dana. Međutim, zbog visokih temperatura koje se očekuju u predstojećem periodu, važno je da povedete računa o rashlađivanju i zdravlju.

Tokom posljednjih godina, sunčanice i toplotni udari su znatno češći nego ranije, a mnogi to pripisuju klimatskim promjenama i efektima globalnog zagrijavanja.

Aklimatizacija je proces kroz koji se organizam prilagođava novim klimatskim uslovima. Prema nekim autorima sportske medicine, za potpunu aklimatizaciju potrebno je čak 60 dana postepenog prilagođavanja iz čega je lako zaključiti da na godišnji odmor odlazimo loše prilagođeni novim klimatskim uslovima.

Međutim, kao što je to sad slučaj, vremena za postepeno prilagođavanje nema i važno je učiniti sve kako bi se spriječila mogućnost sunčanice i toplotnog udara, najčešćih problema izazvanih dugotrajnom izlaganju vrućini i direktnim sunčevim zracima.

Sunčanica

Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi odnosno uticaju sunčeve toplote. Naše tijelo reguliše termoregulaciju radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije za vrijeme velikih vrućina kroz kožu protiče znatno veća količina krvi. Koristeći krv kao rashladnu tečnost, tijelo štiti svoje najvažnije organe, posebno mozak.

Ukoliko nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, tenperatura u našoj glavi se znatno povećava. Tijelo će pokušati da rashladi mozak na taj način što će više hladne krvi upućivati u glavu. Time dolazi do proširenja krvnih sudova mozga i do naglog povaćanja njegove zapremine, što uslovljava pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice se mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.

Sunčanica počinje jakom glavoboljom, koža je suva, uz stalno povećanje tjelesne temperature. Mogu se javiti vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje. Ukoliko se oglušimo na ove alarme ubrzo zatim može doći do zujanja u ušima, poremećaja vida pa i nesvjestice. Puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano. Pogoršanju osnovnog stanja može doprineti i povećano znojenje. Na taj nači se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu. Zato se i kod mladih ljudi mogu javiti umor, malaksalost, a kod starijih i konfuzija pa i gubitak svijesti.

Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice potrebno je odmah smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu zatamnjenu prostoriju i raskomotiti joj odjeću. Unesrećenog treba postepeno rashlađivati laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu. Tjelesni temperaturu je potrebno stalno kontolisati, a sa hlađenjem se može prestati tek kada se ona vrati na normalu. Bolesniku davati hladne napitke, ali valja izbjegavati ona pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol. U težim slučajevima gubitka svijesti, pojave konfuzije i pospanosti potrebno je što prije pozvati ljekara.

Toplotni udar

Toplotni udar nastaje kada mehanizam termoregulacije zakaže, organizam tada gubi sposobnost prilagođavanja visokim spoljnim temperaturama.

Pošto organizam više nije u stanju da prirodno snizi temperaturu tijela, ona prelazi 40° C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi.

Toplotni udar može se razviti postupno ali i iznenada. Potrebno je reagovati brzo jer u najgorem scenariju može doći čak i do smrti. Toplotni udar zahjeva intervenciju ljekara stoga je neophodno pozvati istog.

U međuvremenu potrebno je ohladiti osobu koja ima toplotni udar. Unijeti je u klimatizovan prostor i skinuti sa nje suvišnu odjeću. Ako postoji način dobro je i istuširati osobu mlakom vodom, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone.

Ako je osoba pri svijesti, treba joj dati da pije hladnu tečnost, najbolje vodu ili izotonični napitak.

Ako je osoba bez svesti ili ako povraća, neophodno je postaviti je u bočni položaj kako se ne bi ugušila.

Važno je toplomerom pratiti tjelesnu temperaturu oboljelog i nastaviti sa hlađenjem dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost (37°C).

Simptomi toplotnog udara su:

• temperatura preko 40 °C
• jaka glavobolja
• nesvjestica
• dezorijentacija
• crvena i topla koža
• prestanak znojenja
• mučnina i povraćanje
• plitko disanje
• grčevi
• ubrzan rad srca

Ko je najviše izložen riziku?

• Stariji ljudi
• Mlađa djeca
• Gojazne osobe
• Osobe sa smetnjama u disanju
• Osobe koje imaju neku hroničnu bolest
• Ljudi koji rade napolju

Osobe koje piju određene vrste lijekova koje izazivaju osjetljivost na sunce ili utiču na mogućnost tijela da se rashlađuje putem znojenja (antihistamini, antidepresivi, neke pilule za nesanicu, lijekovi protiv Parkinsonove bolesti, beta blokatori,

Kako da se zaštitite od vreline?

Koristite klimu u stanu, ili idite u neki drugi rashlađeni prostor tokom najtoplijih sati dana

Ako nemate klimu u kući, otvorite prozore na mračnoj strani stana, a zatvorite ih na sunčanoj.

Pijte mnogo tečnosti, ali izbegavajte alkohol, kafu i slatka pića. Ako ste prinuđeni da budete aktivni napolju, svakog sata trebalo bi da popijete dvije do četiri čaše vode.

Borite se protiv vrelina kratkim tuširanjem hladnom vodom.

Nemojte se fizički naprezati. To znači da bi trebalo da odgodite treniranje za povoljnije vremenske uslove.

• Izbjegavajte bilo kakvo naprezanje između 11 i 16 sati
• Nosite laganu, svijetlu, široku odjeću
• Klonite se sunca što više možete
• Nosite kremu sa zaštitnim faktorom i šešir sa otvorima za ventilaciju

Nikada ne ostavljajte djecu, osobe s posebnim potrebama ili starije osobe u parkiranom automobilu, čak ni na kratko. Temperatura u automobilu postaje opasna poslije samo nekoliko minuta izloženosti suncu.

Izvor: srpskacafe/b92