Da li ste zavisni od društvenih mreža i čitanja loših vijesti?

U posljednje vrijeme čitate i tražite samo loše vijesti. Evo zašto je vrijeme da malo odmorite od toga.

Kada ste okruženi lošim vijestima, vrlo lako možete da odlutate u krajnosti:

• da izbjegavate svako spominjanje bilo koje negativne vijesti ili
• da opsesivno čitate o svakom sitnom detalju (što mnogo ljudi radi u posljednje vrijeme).

Da li znate da su Amerikanci za to čak i osmislili riječ – doomscrolling.

Niste sigurni da su stvari baš takve? Dovoljno je da odete na bilo koju društvenu mrežu i vidite da su različiti postovi ispunjeni komentarima istih, ali brojnih korisnika

To je naravno i razumljivo, jer loših vijesti ovih dana, nažalost, ima previše.

Međutim, danas donosimo dobre vijesti ako spadate u grupu onih koji su zavisni od društvenih mreža i čitanja loših vijesti. Naime, postoji način da se izborite sa tim.

Evo šta treba da znate ovoj zavisnosti i kako da razbijete tu lošu naviku.

Šta je tačno doomscrolling, odnosno zavisnost od potrage za negativnim informacijama?

Ovaj pojam koristi se da opiše poriv za surfanjem kroz loše vijesti, iako one izazivaju tugu, zgražavaju ili izazivaju depresiju, kaže doktorka Merijam Vebster.

Naravno, sve ovo je postojalo i prije pandemije COVID-19, ali kako doktorka ističe, u posljednje vrijeme zaista je poprimilo ozbiljne razmjere. I ne radi se samo o virusu. Ljudi čitaju o svemu što je nastalo kao posljedica pandemije, a i generelno imaju potrebu za strašnim vijestima. Ako su vijesti loše ili depresivne, neko jednostavno mora da ih pročita.

OK, ali zašto ljudi postaju zavisni od društvenih mreža i čitanja loših vijesti na njima?

Kako se čini, vaš mozak voli ovakve stvari.

“Svi mi imamo poriv i radoznali smo da saznamo o negativnim stvarima jer one mogu fizički da nam naštete”, kaže psihijatar Ken Jeger.

On navodi evoluciju kao razlog zašto su ljudi privučeni negativnim. Naime, prema njegovim riječima, naši preci su morali da nauče sve o različitim nedaćama sa kojima su se susretali prije nego što su mogli da se izbore sa tim.

“Čovjek može da osjeti opasnost”, kaže Jeger. “To mu pomaže da preživi”.

Ali, sada u moderno doba, većina ljudi ne shvata to, kaže za Health, doktorka Tia Galager.

“Ljudi imaju pitanje, žele da dobiju odgovor i pretpostavljaju da će to učiniti da se osjećaju bolje”, kaže ona.

Zbog toga mnogi bjesomučno čitaju vijesti i surfuju društvenim mrežama. Mnogi misle da će to da im koristi, ali nakon toga se osećaju još gore.

Doomscrolling zaista može da izazove da na drugačiji način počnete da vidite svijet, kaže Jeger.

“Ljudi su privučeni kliktanjem na vijesti jer im to daje osećaj da mogu da kontrolišu neku od tih loših informacija”, kaže on.

Međutim, zavisnost od čitanja loših vijesti vas samo čini očajnim.

“Kako ova zavisnost može da utiče na ljude varira od čovjeka do čovjeka, ali obično čini da se osjećate dodatno anksiozno, depresivno i izolovano”, kaže Jeger.

Kako stati na kraj zavisnosti od čitanja loših vijesti?

“Prvo, važno je da prepoznate da baš to radite”, kaže doktorka Galager.

Ako prvo što radite ujutru kada ustanete bude čitanje vijesti o COVID-19 ili imate želju da budete u toku sa svim informacijama o virusu i u drugim zemljama, da, zavisnik ste od od čitanja loših vijesti.

Razmislite kako ćete se osjećate nakon što to radite. Da li se osećate bolje i sposobniji zato što ste pokupili te informacije, ili se ipak osećate još beznadežnije? Ako je ovo drugo u pitanju, doktor Galager savjetuje da što prije izađete iz ovog začaranog kruga.

Jeger preporučuje da ograničite količinu vremena koje provodite na svojim elektronskim uređajima. Dakle, odvojte 15 minuta za krstarenje društvenim medijima, ali, kada otkuca vrijeme, odložite telefon i ne čitajte ništa do kraja dana. Čak i ako zbog toga osećate stres, ne uzimajte mobilni telefon u ruke da biste čitali vijesti.

Vježbajte da vidite pozitivno u stvarima oko vas.

“To se neće dogoditi samo od sebe, na tome morate da radite”, kaže Jeger.

On preporučuje da pronađete najmanje tri pozitivne stvari u toku dana. I sitnice se računaju. Na tu listu možete staviti i ukusnu kafu koju ste popili, telefonski razgovor sa drugaricom, lijep film koji ste pogledali…

“S vremenom ove pozitivne misli postaju značajnije”, kaže doktorka.

Pomoći će vam i ako na bilo koji način radite nešto lijepo za ljudima koji vas okružuju. Dovoljno je da propustite nekog u redu u prodavnici ili udijelite neočekivani kompliment.

“Ovakve stvari djeluju protiv negativnih senzacija”, kaže Jeger.

Na kraju, ne možete izbeći sve što se trenutno dešava svuda oko vas, ali redovno surfanje kroz loše vijesti ne radi ništa dobro za vaše fizičko i mentalno zdravlje i definitivno ne pomaže ni vašim voljenima, niti društvu u cjelini.

“Takvo je vrijeme da je zaista bitno da budete svjesni svega što radite kako bismo pokušali da budete bolji”, kaže Jeger za Health.

Ako to uključuje i odlaganje telefona s vremena na vrijeme, vrijedno je pokušati.

Pa, da li ste zavisni od društvenih mreža i čitanja loših vijesti?

Izvor: lepotaizdravlje.rs