Tablet računari umjesto kajdanki

Tablet računari umjesto notnih svezaka, Šekspirove drame prilagođene mobilnim telefonima, elektronske izložbe sve popularnije, digitalne knjige i direktan prenos opere u bioskopima postali su svakodnevica.

To su samo neki od primjera kako savremena tehnologija ulazi duboko u umjetnost i omogućava publici da uživa u sadržajima koji je zanimaju.

Komadi Viljema Šekspira priređeni su za 21. vijek u vidu aplikacija za tablete i smart telefone. Drame poput “Romea i Julije” i “Magbeta” oživjele su na “ajfon” aplikacijama zahvaljujući izdavačkoj kući “Kembridž universiti pres”. Aplikacije kombinuju tekst sa audio zapisom, komentarima i drugim interaktivnim kontekstom, čime će klasični komadi biti prilagođeni digitalnom dobu.

Pozitivna strana ove aplikacije je dostupnost. Na taj način veliki broj ljudi koji imaju zdrave namjere imaju priliku da nauče nešto novo o Šekspirovom stvaralačkom radu – smatra banjalučki glumac i jedan od osnivača Gradskog pozorišta “Jazavac” Dejan Zorić.

Ističe da, ipak, te aplikacije imaju i negativne strane.

Nekada smo morali otići u biblioteku i tražiti nove književne naslove, a sada sve to možemo mnogo brže putem interneta i tih novih aplikacija. Jedna od njih je i “e books”, gdje ljudi kupuju “Hamleta” i onda ga čitaju putem “ajpeda”. To je veoma popularna aplikacija i koristi se na tablet računarima – kaže Zorić.

Na aplikacijama za Šekspira čitaoci mogu istovremeno da konsultuju rječnik, bilješke, fotografije ili sinopsise. Još četiri aplikacije za “Bogojavljensku noć”, “San ljetnje noći”, “Hamleta” i “Otelo” biće objavljene idućih mjeseci.

Knjiga Dragana Velikića “Bonavija” prva je u nizu elektronskih knjiga koja je objavljena uporedo sa štampanim izdanjem u beogradskim “Stubovima kulture”.

Sigurno da digitalna knjiga ima prednosti, ali intima koju čin čitanja nosi u dodiru sa papirnim izdanjem, kada podvlačite, presavijate, to je nešto sasvim drugo – kaže Velikić.

Smatra da je užitak otkrivanja knjiga u klasičnim knjižarama neprevaziđen.

Ljubitelji operske umjetnosti u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Podgorici odnedavno mogu u bioskopima da gledaju direktne prenose iz njujorške “Metropoliten opere”. Na programu je ovih dana bila i rijetko izvođena opera “Trojanci”. Nagrađivani serijal koji repertoar “Metropoliten opere” prenosi u bioskope širom svijeta prikazuje se u 1.700 bioskopa u 54 države među kojima je prvi put od 2012. godine i Srbija.

Takođe, Briselska filharmonija postala je prvi tablet-orkestar na svijetu, jer su notne sveske zamijenili ovim modernim uređajima.

Umjesto da na koncertu okreću papirne stranice, članovi filharmonije prstima prelaze preko ekrana računara, sa kojeg čitaju note. Zamjenom papirnih nota štedi se 30.000 evra godišnje, jer je do sada promjena koncertnog programa zahtijevala dodatno kopiranje svezaka. Među članovima orkestra vlada entuzijazam, a notne sveske su i doslovno bacili poslije uspješno testiranog sistema.

Nova tehnološka dostignuća su odraz novog svijeta i vremena u kojem živimo. Primjena savremenih tehnologija u savremenoj muzičkoj umjetnosti je u tom smislu naša stvarnost i neminovnost, pri čemu ipak dobro treba da se čuvamo opasnosti od mača sa dvije oštrice – rekao je banjalučki kompozitor Mladen Matović.

Kaže da podržava svaku tehnološku inovaciju koja olakšava posao muzičarima, a pogotovo rješenja koja pomažu da se uštedi novac do koga je sve teže doći.

Lično sam tradicionalista i jedan od onih koji neće biti srećan ako kroz nekoliko decenija u orkestrima umjesto muzičara budu sjedili roboti, jer koliko god tehnologija da uznapreduje, dušu je nemoguće programirati. Najveće umijeće je u svemu naći pravu mjeru i uz svo dužno poštovanje prema najnovijim tehnološkim dostignućima, iskreno se nadam da ćemo pored svega što nam nosi 21. vijek uvijek imati na umu da bez čovjeka nema ni čovječanstva – zaključio je Matović.

Elektronske izložbe

Biblioteka Matica srpska iz Novog Sada priredila je mnogo elektronskih izložbi. U toku je elektronska izložba povodom dvjestote godišnjice rođenja velikog njemačkog kompozitora Riharda Vagnera. Ovoj izložbi prethodile su elektronska predstavljanja radova Marka Šagala, Gustava Klimta, kao i djela velikana srpske književnosti nobelovca Ive Andrića.

Izvor: Glas