Vrućine opasne za hronične bolesnike, starije i djecu: Kako se zaštititi?

Ovih dana bilježe se izuzetno visoke temperature vazduha, koje prelaze 35 stepeni Celzijusa. Ovako visoke temperature mogu uticati na zdravlje svih građana, a iz banjalučkog Doma zdravlja je potvrđeno da se bilježi umjeren porast broja pregleda i intervencija koje se mogu dovesti u vezu s visokim temperaturama.

“Dom zdravlja Banjaluka, uključujući i Službu hitne medicinske pomoći, bilježi umjeren porast broja pregleda i intervencija koje se mogu dovesti u vezu s visokim temperaturama. S obzirom na edukacije i savjete građanima proteklih godina, ali i savjete ljekara putem medija, evidentno je da se većina građana pridržava savjeta. Broj pacijenata u ambulantama porodične medicine nije u porastu, jer pacijenti izbjegavaju da borave na vanjskom prostoru u najtoplijem dijelu dana. Većina pacijenata, koji se javljaju na preglede u ambulante porodične medicine, to čine ujutro, na početku radnog dana, kada su temperature vazduha nešto niže ili na kraju druge smjene, nakon 18.00 časova”, navode iz Doma zdravlja.

Osim toga, dodali su da je najveći broj intervencija u Službi hitne medicinske pomoći  obavljen u popodnevnim i večernjim časovima kada su temperature dostizale svoj maksimum, prevashodno na javnim mjestima.

Najčešće se javljaju pacijenti oboljeli od hroničnih bolesti

Takođe, ističu da većina pacijenata koji se javljaju u ambulante su pacijenti oboljeli od hroničnih bolesti.

“Kod nekih od njih je zbog izuzetno visokih temperatura vazduha došlo do pogoršanja osnovne bolesti od koje se liječe. Najčešći pacijenti su oboljeli od kardiovaskularnih bolesti (hipertenzija, koronarna bolest srca, srčane aritmije). Pacijenti oboljeli od bolesti muskulo-skeletnog sistema se takođe češće javljaju u ovom periodu zbog intenziviranja simptoma.  Ovako visoke temperature iscrpljuju svaki organizam, pacijenti se žale na umor, pospanost, nesvjestice, vrtoglavice, lošije raspoloženje. Pojedini pacijenti oboljeli od mentalnih oboljenja imaju pogoršanja osnovne bolesti od koje se liječe, a zbog ekstremno visokih temperatura vazduha”, pojašnjavaju iz Doma zdravlja.

Dodali su i da u ambulantama porodične medicine nisu zabilježeni slučajevi sunčanice niti toplotnog udara.

Najčešće dijagnoze i rizične grupe

U Domu zdravlja navode da visoke temperature vazduha mogu uzrokovati najveće probleme kod vulnerabilnih grupa građana: predškolska djeca, starije osobe, osobe oboljele od hroničnih bolesti, trudnice, te im se savjetuje da se obavezno pridržavaju navedenih preporuka. 

“Najčešće dijagnoze u vezi sa visokim temperaturama uključuju toplotnu iscrpljenost, dehidraciju, kolapse, pogoršanja hroničnih stanja poput hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, kao i nesvjesticu izazvanu vrućinom. Rizične grupe koje su najviše pogođene su starije osobe, djeca, hronični bolesnici (posebno oni sa srčanim i respiratornim oboljenjima) te osobe koje borave ili rade na otvorenom prostoru, kao što su građevinski i komunalni radnici”, ističu iz Doma zdravlja.

Najčešće tegobe, dodaju oni, zbog kojih se pacijenti javljaju na preglede, su malaksalost, nesvjestica, vrtoglavica ili kratkotrajni gubitak svijesti, glavobolje koje mogu biti udružene sa mučninom i povraćanjem, otežano disanje, ubrzan puls, opekotine kože i različite alergijske manifestacije. 

Naime, vrućina može da bude uzrok svih navedenih tegoba zbog  širenja krvnih sudova i posljedičnog pada krvnog pritiska, dehidratacije, hipoglikemije ili poremećaja elektrolitne ravnoteže u organizmu. 

Preventivne mjere za građane

U cilju očuvanja zdravlja građana tokom perioda visokih temperatura, savjetuju sljedeće preventivne mjere:

• Izbjegavati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana (od 10 do 17 časova);
• Unositi dovoljno tečnosti, prije svega vode, izbjegavati alkohol i napitke s kofeinom;
• Jesti laganu hranu, voće, povrće, ribu, piletinu bez kožice, a izbjegavati masnu i začinjenu hranu;  
• Nositi laganu, svijetlu i prozračnu odjeću, koristiti zaštitu za glavu (šeširi, kape), naočare, kao i kreme sa zaštitnim faktorom;
• Rashlađivati prostorije i provjetravati ih rano ujutro i kasno uveče;
• Rashlađivati se tuširanjem ili boravkom u klimatizovanim prostorijama;
• Piti dovoljne količine nezaslađene tečnosti (voda, čaj, limunada) u količini od 2-3 litra dnevno;
• Posebna pažnja treba biti usmjerena ka djeci, starijima, osobama sa hroničnim oboljenjima, kao i trudnicama;
• Radnicima na otvorenom preporučuje se korištenje redovnih pauza u hladu i dovoljan unos tečnosti.

“Dom zdravlja Banjaluka ostaje na raspolaganju građanima za sve dodatne informacije i apeluje na pridržavanje preporuka kako bi se smanjili zdravstveni rizici tokom toplotnog talasa”, zaključuju iz Doma zdravlja.

 Banjaluka.com