Sve više socijalno ugroženih svakodnevno mole za hranu i odjeću

Krov nam prokišnjava, iz kreveta na kojem spavamo ja i muž i iz sinovog kreveta vire žice, svaki dan razmišljam od čega da napravim ručak, a para niotkuda, od nas sedmoro niko ne radi…

Ovako svoju potresnu ispovijest počinje Dušanka Pajić, iz banjalučkog naselja Drakulić, majka petoro djece, koja se sa suprugom Svetom na sve načine bori da djeci svaki dan obezbijedi ručak.

“Nikada nikakvu pomoć nismo dobili, niti jednu običnu deku, a evo vidite u kakvim uslovima živimo. Kuća je sagrađena 1970. godine i na sve strane je šuplja i prokišnjava, u sobi gdje spavamo vlaga je na sve strane, u kupatilu je pukao zid, nemamo čime da popravimo to”, priča Dušanka.

Kaže da bi puno lakše bilo da je bar neko od njih zaposlen, a ovako su i dva sina i kćerka na evidenciji Zavoda za zapošljavanje od kada su završili školu i niko ne može da nađe posao.

“Muž ima penziju 200 maraka i najmlađe dijete ima dodatak 35 maraka. Zamislite šta možete kupiti za 235 maraka, brašno i nešto deterdženta da ne hodamo prljavi”, ogorčena je Dušanka.

Njen suprug kaže da nikoga i nije molio za pomoć jer neće da se toliko ponižava.

“Počeli smo i kuću praviti i to sve nekako, iako nismo zaposleni opet smo pomalo uspijevali. Međutim, kada smo primijetili da nam 11-godišnja kćerkica ima poteškoće s govorom i kada je krenula u Centar ‘Zaštiti me’, sve smo to napustili i posvetili se njenom liječenju. Izlili smo temelj za novu kuću i nabavili nešto građevinskog materijala, i tu je sve stalo”, priča Sveto.

On kaže da ni od koga ne traži ništa džabe, već samo mogućnost da se neko u porodici zaposli i da mogu da žive kao normalan svijet. Najveća želja mu je, dodaje, da se bar jedno dijete zaposli, da mogu računati na bar jednu platu u kući, jer im je ovako svaki dan neizvjesan.

Sin Ratomir kaže da sve radi i raduje se kada ima posla, ali problem je što veliki broj ljudi neće da mu plati kada završi posao.

“Kopao sam i kanale, cijepao i slagao drva, ma sve živo sam radio i kada završim s poslom čovjek neće da mi plati. Tada mi je najteže. Unaprijed sam već računao gdje ću te pare da raspodijelim i šta da kupim, ali onda saznam da sam džabe radio”, ogorčen je Ratomir.

Kazan sve traženiji: Njihova priča, nažalost, nije “usamljena”. Naime, broj korisnika socijalne zaštite u RS posljednjih 11 godina povećan je sa 174.114 na 350.544, dok je broj maloljetnih korisnika u istom periodu čak trostruko veći.

Ovo pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je broj punoljetnih korisnika za deceniju uvećan sa 140.903 na 245.929, a maloljetnih sa 33.211 na 104.903 osoba.

Kada su u pitanju punoljetni korisnici socijalne zaštite, najveći broj korisnika je registrovan kao lice koje nema dovoljno prihoda za izdržavanje i kao ona koja imaju smetnje u fizičkom i psihičkom razvoju. Najveći broj maloljetnih korisnika socijalne pomoći u RS je ugrožen porodičnom situacijom.

Željkica Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka, kaže da se građani svakodnevno javljaju tražeći pomoć i da su bukvalno zatrpani zahtjevima građana koji su u stanju socijalne potrebe.

“Ne možemo više funkcionisati od ljudi koji nam dolaze i traže svakodnevnu pomoć. Nažalost, u posljednje vrijeme sve je više mladih ljudi koji su hranitelji porodica, ostali bez posla, pa su prinuđeni da dođu na kazan”, istakla je ona, dodajući da se najčešće traže pelene za odrasle, higijenski paketi, hrana, kao i odjeća i obuća.

Katica Vitomir, direktor Centra za socijalni rad u Rogatici, kazala je da pravo na tuđu njegu i pomoć ostvaruje 205 korisnika, uglavnom bolesnih osoba, a mjesečno se za tu namjenu izdvaja 80 KM po korisniku. Ona je navela i da novčanu pomoć, koja iznosi 100 KM po korisniku mjesečno, prima 50 nesposobnih lica i onih bez srodnika.

“Centar mjesečno izdvoji 2.000 KM za jednokratnu novčanu pomoć za lica u teškoj finansijskoj situaciji. U ustanovama socijalne zaštite smješteno je ukupno osam štićenika s područja opštine”, kazala je ona.

Sanja Malić, koordinator za saradnju u Centru za socijalni rad Banjaluka, ističe da je primjetan i porast broja korisnika prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica.

“Pravo na novčanu pomoć ostvaruju 582 porodice, a mjesečni iznosi se kreću između 60 i 243 marke u zavisnosti od broja članova porodičnog domaćinstva. U najvećem broju slučajeva radi se o porodicama koje imaju jednog ili dva člana porodičnog domaćinstva, koji nisu radno sposobni zbog starosi ili nemaju bližih srodnika koji bi ih mogli izdržavati”, pojasnila je ona.

Dodala je da je registrovan i jedan broj višečlanih porodica koje ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu pomoć, a prema njenim riječima, dosad je to pravo ostavrilo 1.556 osoba.

Zaboraljene porodice: Da ove porodice žive u veoma teškim uslovima, umjesto da država o njima vodi posebno računa i da tako stimulišu natalitet, istakao je Jovo Radovanović, predsjednik Udruženja višečlanih porodica RS.

“Najgora je nezaposlenost jer više od 70 odsto naših članova je nezaposleno, i otac i majka. Preživljavaju svakako, baveći se stočarstvom i pomalo poljoprivredom”, kazao je Radovanović.

On je istakao da je dječji dodatak, koji iznosi 35 maraka, mizeran u odnosu na potrebe porodice s više članova.

“Kod nas dodatak prima drugo, treće i četvrto dijete, a svako naredno ne prima ništa, a trebalo bi da je obrnuta situacija, valjda, pa da svako naredno dijete ima veći dodatak”, istakao je Radovanović.

Prema njegovim riječima, višečlane porodice vrlo teško žive i pravi su fenomeni, kada bez ikakvih primanja uspiju preživjeti iz mjeseca u mjesec.

“Postoji jednokratna pomoć u centrima za socijalni rad, ali to iznosi 200 KM za čitavu godinu i te pare je vrlo teško dobiti jer su uslovi veoma strogi. Stvarno se pitam kako oni sastavljaju kraj s krajem”, kazao je on.

Ukupan broj: 174.114 350.544

Punoljetni: 140.903 245.929

Maloljetni: 33.211 104.903

Besplatni udžbenici

Mirela Vujatović, portparol Ministarstva za porodicu, omladinu i sport RS, ističe da su na osnovu zaključka Vlade RS, donesenog na sjednici održanoj u julu, to i Ministarstvo finansija RS zaduženi da obezbijede sredstva za nabavku udžbenika za odlične učenike osnovnih škola od trećeg do devetog razreda iz porodica sa četvoro i više djece za tekuću školsku godinu.

“Udžbenici su, oko 1.500 kompleta, nabavljeni putem Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva RS te su učenicima iz ovih porodica uručeni u njihovim osnovnim školama”, pojasnila je Vujatovićeva i istakla da Ministarstvo putem Fonda treće i četvrto dijete redovno izdvaja sredstva i to po 500 maraka za treće i po 400 za četvrto rođeno dijete.

Izvor: Nezavisne