Stršljenovi ubadaju i u krevetu!

U domovima zdravlja širom RS potvrdili su da imaju pune ruke posla zbog saniranja posljedica uboda ovih opasnih insekata, od koji su neke bile toliko kritične da su pojedini pacijenti, uslovno rečeno, “umrli, pa oživjeli”!

Pored toga što sumanuto kidišu na ljude, stršljenovi su već napravili ogromnu štetu i u vinogradima i voćnjacima, u kojima su, jadaju se voćari, uništili ili “do koštica” pojeli najkvalitetnije plodove!

Može da izazove smrt

Posebno zastrašuje to što gotovo da ne postoji mjesto gdje ovi otrovni insekti nisu zametnuli svoja gnijezda, kao i činjenica da su stršljenovi, pored nezapamćene brojnosti, ove godine i neuporedivo veći nego inače! Strah građana nimalo nije bezrazložan, s obzirom na to da je poznato da već nekoliko uboda, što je ponekad ravno ugrizu zmije otrovnice, može da izazove smrt kod odraslog čovjeka!

Ljekari upozoravaju da je alergijska reakcija nakon napada stršljena izuzetno bolna, a prate je otoci, crvenilo i svrb na mjestu uboda, zujanje u ušima, teško disanje, oticanje jezika i slično. Zbog mogućnosti brzog razvoja anafilaktičkog šoka, kod pacijenata alergičnih na otrov stršljena može doći i do smrtnog ishoda!

U višegradskom Domu zdravlja kažu da je jedan pacijent nakon uboda doživio ovaj šok, zbog čega je hitno prebačen u fočansku bolnicu.

– Bio je u tako lošem stanju, da je, kako znamo reći, umro, pa oživio! Činjenica je da stršljenova nikada nije bilo više, zbog čega imamo i daleko veći broj intervencija nego prethodnih godina. Oni ljude napadaju bukvalno svuda – na njivama, u voćnjacima, ispred kuća, tokom šetnje gradom… – kaže šef Službe hitne pomoći u ovoj zdravstvenoj ustanovi dr Slavica Lončarević.

A da ljudi od ovih opasnih insekata nisu sigurni ni u postelji, svjedoči slučaj vremešnog Bratunčanina, koji je “nastradao” u tri časa iza ponoći.

– Riječ je o djedi koji nam je došao u gluvo doba noći! Čovjek je otišao u WC i kada je ponovo legao u krevet, stršljen ga je ubo! Inače, zbog ovog problema svaki dan nam se jave dva-tri pacijenta, dok ranijih godina gotovo da nismo ni imali intervencija. Uprkos nezapamćenoj najezdi stršljenova, na sreću, nijedan slučaj uboda nije završio smrtnim ishodom. Ljudi su, naime, svjesni opasnosti uboda, pa se odmah javljaju ljekaru. Neki pacijenti ranije uopšte nisu bili alergični, a sada nam se javljaju zbog teških alergija – kažu u bratunačkom Domu zdravlja.

Međutim, da ni zapadni dio RS nije pošteđen najezde ovih opasnih insekata, potvrdili su nam u Domu zdravlja u Novom Gradu, gdje su jedan dan interno proglasili danom stršljenova.

– Tokom samo jedne smjene došlo nam je osmoro ljudi, neki i sa po dva uboda stršljena. Zaista nikom nije jasno otkud ove godine ovoliki insekti – u nevjerici su u Službi hitne pomoći u ovoj opštini.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, potvrdio je za naš list da stršljenovi veliki zulum prave i u voćnjacima i vinogradima, gdje su već potamanili najkvalitetnije plodove.

“Ordiniraju” po voćnjacima

– Ovo je strašno! Svaki voćnjak zaposjele su stotine agresivnih i otrovnih insekata, koji će nam bukvalno onemogućiti berbu! Posebno vole grožđe, ali ne bježe ni od drugih voćki, koje ili samo oštete ili plod pojedu u cjelosti. S druge strane, voćare napaduju gdje god stignu, tako da ljudi, pored brige za voće, moraju da se sekiraju i hoće li preživjeti ubod ovih štetočina. Naime, svjesni smo da svaki dan može da nam bude posljednji, jer je činjenica da se neki ne bi izvukli u slučaju par uboda. Stršljenovi prave gnijezda na tavanima kuća, a najviše “ordiniraju” po voćnjacima, tako da niko nigdje nije bezbjedan. Takođe smo zapanjeni njihovom “ovogodišnjom” veličinom, kao da je riječ o nekom sasvim novom soju – ističe Dojčinović.

Za glavu su se uhvatili i pčelari, koji naglašavaju da stršljenovi takođe uništavaju pčele i napadaju pčelare, gdje, kako upozoravaju, i jedan ubod može da bude koban.

– Činjenica je da ih ove godine ima daleko više nego ranije. Teško je potvrditi zbog čega je to tako, mada jedan od razloga može da bude suša. Međutim, pošto u prirodi nema apsolutne ravnoteže, dešava se da se da se jedne godine pojavi veći broj nekih insekata. Jedan od “recepata” za uništavanje stršljenova bio bi da se uzme malo mljevenog mesa, na koje se stavi neki insekticid ili ljepilo za miševe. Međutim, mi to ne smijemo da koristimo, jer bi to bila smrt i za naše pčele – kaže direktor Pčelarske zadruge “Matica” iz Banjaluke Milutin Kralj.

Izvor: Pressrs.ba