Šta povezuje Rijeku i Banjaluku? (Foto)

Pronatal grupacija nedavno je otvorila svoj jedanaesti centar za reproduktivnu medicinu, “Mia Polikliniku”, u Rijeci, proširujući tako svoje prisustvo u regionu. Neposredno prije otvaranja, organizovana je Pronatal akademija na Brionima, koja je okupila stručnjake iz područja reproduktivne medicine. Tema ovog prestižnog simpozijuma bila je “Kako postići bolje rezultate IVF-a”.

Klinika Medico-S, članica Pronatal grupacije iz Banja Luke, predstavlja jedan od 11 centara reproduktivne medicine koji zajedno sa centrima u Češkoj kao i Beogradu, Zagrebu i Rijeci pomažu na godišnjem nivou više od 4000 parova. Okupljanje Pronatalnog tima povodom dva značajna događaja bio je povod za razgovor o planovima grupacije u budućnosti kao i budućim trednovima iz oblasti reproduktivne medicine.

U situaciji kada svaki šesti par se suočava s neplodnošću u nekom trenutku svog života, asistirana reprodukcija postaje jedina opcija za parove da ostvare svoj san o roditeljstvu.

Dr David Karasek, suvlasnik MEDICON Pronatal-a, govori o predviđanjima po pitanju potrebe za uslugama reproduktivne medicine u budućnosti.

 “Nažalost, očekujem da će sve većem broju parova biti potrebna neka od metoda asistirane reprodukcije. Zbog toga svojim prijateljima i poznanicima, posebno ženama, preporučujem da urade barem osnovno ispitivanje plodnosti, čak i ako ne planiraju djecu. Dobiće uvid u to kako stoje stvari, a uvijek je bolje rješavati nastale probleme ranije nego kasnije. Na primjer, žene koje odgađaju trudnoću iz bilo kojeg razloga mogu zamrznuti jajne ćelije u mlađoj dobi kao neku vrstu zlatne rezerve za njihovo korištenje kasnije. To je tzv. „socijalno zamrzavanje“,  kaže Karasek, naglašavajući da što je žena mlađa, to su veće šanse i za trudnoću, kao i za uspjeh IVF postupka.

Dr Sanja Sibinčić, regionalni menadžer Pronatal grupacije za područje Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine govori o tome na koji način se u Pronatal grupaciji pristupa liječenju neplodnosti.

“Svaki par koji se suočava s neplodnošću ima svoju jedinstvenu situaciju zbog mnogih mogućih uzroka. Upravo iz tih razloga Pronatal grupacija primjenjuje holistički pristup liječenju. To je sveobuhvatan pristup pripreme pacijenata za IVF postupak koji, osim pažljive analize ginekoloških nalaza, obuhvata i druge ključne aspekte poput psihološke podrške, plana ishrane i suplementacije te preporuka terapeutskih vježbi.

Cilj psihoterapeutske podrške je da pružimo pomoć pacijentima da prođu kroz IVF postupak s minimalnim stresom, istovremeno ih osnažujući da prihvate sve moguće ishode. Za nas je svaki pacijent jedinstven i poseban pa zbog toga težimo personalizovanim protokolima liječenja i individualnom pristupu kako bismo osigurali najbolje moguće rezultate.”, kaže dr. Sibinčić.

Šef IVF tima u Pronatal grupaciji u Beogradu i Banja Luci, Saša Vujnić, embriolog, objašnjava da, osim standardnih postupaka IVF-a koje nudi većina klinika, postoje i posebne laboratorijske metode koje mogu povećati šanse za uspješnu oplodnju jajne ćelije, njen implantaciju u matericu te uspješan razvoj fetusa.

“Uopšteno govoreći, napredne metode se preporučuju nakon prvog neuspješnog pokušaja IVF-a. Parovi koji se bore s neplodnošću, a žele povećati svoje šanse za začeće ili parovi koji su pod pritiskom vremena, na primjer žene koje su odgađale liječenje, ali sada žele iskoristiti mogućnost da Fond pokrije troškove IVF postupka, mogu odabrati neku od naprednih metoda već tokom prvog IVF postupka”, navodi Vujnić.

Koje usluge pacijenti najčešće sami finansiraju i koliko često?

„Jedna od laboratorijskih tehnika koja se najviše koristi u regionu je upotreba transfernog medija ( koji simulira ljudske tečnosti) obogaćenog hijaluronanom, poznatog kao EmbryoGlue, u kojem se embrion prenosi u matericu. Korišćenje ove metode povećava šanse za začeće. Druga napredna metoda naziva se Mikrofluidno sortiranje spermatozoida (MMS) i zasniva se na principu prirodne selekcije u laboratorijskim uslovima koji simuliraju uslove u jajovodima. Prolaskom kroz mikrobarijere, selektuju se spermatozoidi boljeg kvaliteta, oni koji imaju bolju morfologiju, izdržljivost i pokretljivost“ objašnjava Vujnić i dodaje da treba napomenuti da se šanse za trudnoću povećavaju za do 10 odsto, a ne nekoliko desetina puta kako neki pacijenti očekuju. Naravno postoje i druge metode koje se koriste u grupaciji.”

Mr. Richard Honner, embriolog i šef embriologije Pronatal Grupacije govorio je o budućnosti embriologije i tome šta bi smatrao kao „čudo“ u medicini.

Budućnost embriologije

„Najnovija metoda u savremenoj kliničkoj embriologiji jeste korišćenje vještačke inteligencije (AI). Vještačka inteligencija se može koristiti za odabir idealne sperme, idealnog oocita i idealnog embriona – onog koji će najverovatnije rezultirati trudnoćom i uspješnim porođajem. Svi softveri za AI koji se koriste za procjenu koriste kontinuirani video snimak razvoja embriona ali trenutno se koriste samo kao pomoćna sredstva. Odlučujući izbor još uvek ostaje u rukama čovjeka – embriologa“ naglašava Honner.

Šta lično smatrate “čudom” u modernoj reproduktivnoj medicini ili IVF-u?

Honner kaže da bi lično smatrao čudom dostignuće i upotebu u kliničoj praksi tzv. niPGT – neinvazivnog preimplantacionog genetskog testiranja embriona.

 „U toj metodi, samo iz minimalne količine medijuma u kojem se embrion razvija, mogli bismo procijeniti da li je dati embrion genetski zdrav ili nije. Dakle, mogli bismo prenijeti samo genetski normalne embrione. Iako embrion može u petom danu razvoja izgledati potpuno normalno morfološki, njegova genetska normalnost definitivno nije zagarantovana. Trenutno se za genetsko testiranje embriona standardno koristi invazivna metoda PGT, gdje se iz embriona uzme nekoliko ćelija koje se zatim genetski testiraju. Zato bi niPGT (neinvazivno PGT) svakako predstavljalo još jedan alat za povećanje uspješnosti liječenja“ kaže Honner.

Banjaluka.com