Radi 300 prodavnica, 250 pred gašenjem

Polovinom 2009. godine, u Banjaluci je egzistiralo oko 1.100 samostalnih trgovinskih radnji (STR), dok je krajem 2012. godine ključ u bravu stavilo više od 700 trgovaca. Tako u glavnom gradu RS trenutno radi jedva 300 STR, od kojih je čak 250 u finansijskoj krizi i samo je pitanje vremena kada će i one da budu ugašene.

Predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović kaže da je do kraja 2012. godine vršena preregistracija samostalnih trgovinskih radnji, samostalnih ugostiteljskih radnji, samostalnih zanatskih radnji i ostalih u jedinstveni naziv “samostalni preduzetnik” pa su novonastali podaci iskorišćeni da se stanje u oblasti STR prikaže povoljnije nego što je stvarno na terenu.

Pogubna fiskalizacija

Međutim, naš sagovornik tvrdi da postoje relevantni podaci koji govore o stvarnom stanju u ovoj oblasti, koje je sve samo nije povoljno. Marjanović naglašava da su se glavni uzroci za takvo stanje gomilali zadnjih nekoliko godina. On tvrdi da je Banjaluku, ali i čitavu Bosnu i Hercegovinu, u ovakvo stanje doveo dolazak velikih trgovinskih centara, uvođenje PDV-a, fiskalizacija, ekonomska kriza u svijetu i okruženju, pad standarda, masovni gubici radnih mjesta, “izvoz” gotovog novca i vještačko održavanje kursa konvertabilne marke.

– Čini mi se da poslovna klima za ovu vrstu djelatnosti u BiH praktično ne postoji. Bez obzira na činjenicu da prihodovna strana budžeta značajna sredstva dobija iz ove branše, nema sistemske zaštite koja bi makar zaustavila trend propadanja trgovina. Asocijacija samostalnih trgovina (AST) je pokušala da zakaže prijem kod nekoga iz nove vlade, čak je pored ukazanih problema dala svoje prijedloge i viđenja, ali sumnjamo da su se birokratski “filtri” potrudili da to ne stigne do premijerke, koja bi, u to vjerujemo, preduzela neke korake. Kada je riječ o Banjaluci, situacija je nešto povoljnija. Razumijevanje gradonačelnika, kao i njegovih najužih saradnika za rješavanje postojećih problema iz domena nadležnosti grada, urodilo je plodom i njihova realizacija je u punom zamahu. Ideja uskog uvezivanja domaće trgovine sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom je prihvaćena i aktivno se razgovara sa eventualnim investitorima – priča Marjanović. Kada je riječ o fiskalizaciji, naš sagovornik ističe da je proces fiskalizacije trebalo da pomogne u poslovnom uređivanju ove oblasti, ali način njegovog uvođenja je umnogome doprinio propadanju trgovinskih radnji.

Haos na tržištu

– Pogotovo kad se uzme u obzir to da je proces krenuo obrnutim tokom, od maloprodaje do uvoznika i proizvođača i to u jednom djelu BiH, Republici Srpskoj, dok u Federaciji BiH ni do danas nije ozbiljno uspostavljen. Te tri godine razlike napravile su haos na tržištu BiH, jer je ono jedinstveno, makar što se tiče roba i kapitala – kaže Marjanović. Naš sagovornik kaže da je jedini način da samostalni trgovci istraju u ovim teškim vremenima da svi konačno priznamo da osnovu naše privrede sačinjavaju mala preduzeća i samostalni privrednici.

– Da bismo njih sačuvali i počeli da razvijamo, moramo prilagoditi zakonska i podzakonska akta tako da olakšaju njihovo poslovanje. Takođe, prag paušala sa 50.000 KM treba dići na 200.000 KM i privrednike koji bi u tom slučaju obaveze plaćali paušalno osloboditi knjigovodstvenih usluga i obaveze koje se manifestuju preko poslovnih banaka svesti na minimum – smatra Marjanović.

Poslovni prostori prazni

Zbog povećanog zatvaranja firmi, vlasnici poslovnih prostora na području grada muku muče sa njihovim iznajmljivanjem ili zatvaranjem. S obzirom na to da je trend zatvaranja STR nastavljen i ove godine, praznih lokala ima na pretek. Uži dio grada do prije izvjesnog vremena bio je pošteđen, međutim, i tu je sve više lokala koji zjape prazni čekajući novog vlasnika. Tako se u oglasima sve češće može vidjeti rečenica: “Dajem poslovni prostor, uslov redovno plaćanje režija”.

Pa i to ne pomaže. Preduzentici koji su pokušali da pokrenu biznis slažu se da je kriza zašla duboko u džepove građana, da se malo ko usudi pokrenuti bilo kakav biznis, makar imali besplatan prostor.

Izvor: Pressrs.ba