Pokrenuta inicijativa za obnovu starih banjalučkih činovničkih zgrada

Nakon što su preživjeli zemljotres i burnu stogodišnju istoriju, činovnički paviljoni u Banjaluci ulaze u novu fazu koja treba da sačuva njihovu istorijsku vrijednost i poboljša uslove života stanara.

Povodom obilježavanja 100 godina od izgradnje, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića pokrenute su aktivnosti na pripremi sanacije ovih stambenih zgrada.

Održan sastanak

Tim povodom juče je u Gradskoj upravi upriličen sastanak predstavnika grada i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta (AGGF), zajedno sa predstavnicima zajednica etažnih vlasnika (ZEV) i vlasnicima stanova u činovničkim paviljonima u Aleji Svetog Save i Ulici Vase Pelagića.

Poručeno je ovo sa sastanka, ali i naglašeno da je cilj zajednički i sistemski pristup obnovi činovničkih paviljona.

Gradski arhitekta Valentina Savić Mandić poručila je da grad u saradnji sa AGGF-om pokreće proceduru pripreme neophodne projektne i tehničke dokumentacije, kako bi se u što kraćem roku stekli uslovi za realizaciju projekta.

– Planirani zahvat obuhvata rekonstrukciju krovova, vanjske stolarije i fasada, a sve aktivnosti biće realizovane u skladu sa važećim zakonskim propisima i smjernicama Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa – navela je ona.

Očuvanje autentičnog izgleda

Prema njenim riječima, cilj projekta je očuvanje autentičnog izgleda ambijentalne cjeline, kao i unapređenje kvaltieta stanovanja i vizuelnog identiteta tog dijela grada.

Na sastanku je istaknuto i da paviljoni predstavljaju značajan dio urbanog i istorijskog identiteta našeg grada. Ove zgrade, kako su kazali, imaju izuzetnu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost, a njihova trajnost potvrđena je činjenicom da su preživjele razorni zemljotres, te danas svjedoče o kontinuitetu urbanog razvoja grada.

Kako navode iz Gradske uprave, svi vlasnici stanova u činovničkim paviljonima pozvani su da završe procedure registracije zajednica etažnih vlasnika, kako bi mogli učestvovati u daljoj proceduri uz podršku grada i nadležnog odjeljenja.

Činovnički paviljoni izgrađeni su 1930. godine za potrebe smještaja činovnika tadašnje Vrbaske banovine, kao planski oblikovan stambeni kompleks. Sedam zgrada izgrađenih po projektu arhitekte Edgarda Kobencla bile su ujedno i prve višespratnice u Banjaluci. Zanimljivo je da su “Vrbaske novine” 1931. godine objavile Kućni red za prve stambene zgrade sagrađene u Banjaluci. Neke od najinteresantnijih odredbi su bile da je u stanovima zabranjeno smještanje “sprava za gimnastiku”.

– Svi prozori uvijek, naročito kad pada kiša i snijeg, moraju biti zatvoreni “jer će se inače izvitoperiti”. Parket se ne smije ni ribati ni prati vodom, već se mora “voskom premazati i četkom glačati”. Izdavanje stana u zakup drugima, kao i držanje samaca zabranjeno je – samo su neke od odredbi stanarima.

Izvor: Glas Srpske