Pješački prelazi kritični?!

Jedan od problema u bezbjednosti u gradskom saobraćaju su pješački prelazi koji su iscrtani tik uz prometne raskrsnice, a takvim nestručnim radom, direktno su ugroženi svi učesnici u saobraćaju! Zbog ovog, a i brojnih drugih problema, odbornici opozicionog bloka gradske uprave insistirali su da se u planu rada Skupštine za 2013. godinu nađe i analiza stanja bezbjednosti saobraćaja u gradu, kojom bi bili obuhvaćeni svi bezbjednosni problemi kada je u pitanju saobraćaj u Banjaluci.

Na posljednjoj sjednici Skupštine, osim što nisu podržali gradonačelnikov prijedlog o ukidanju nakada članovima savjeta mjesnih zajednica, odbornici su odlučili da skrenu pažnju Skupštine na bezbjednost učesnika u saobraćaju koja, kako kažu naši sagovornici, nije na zadovoljavajućem nivou.

Odbornici kažu da su svjesni da u gradu izvjestan broj pješačkih prelaza nije postavljen prema odgovarajućim propisima, odnosno nisu odmaknuti bar tri metra od same raskrsnice.

Hitna akcija

Po njima, najkritičniji su pješački prelazi u ulici Milana Radmana, onaj na kružnom toku kod zgrade Energomonta i prelaz na potezu od Gimnazije prema Hirurgiji, jer su za njih imali najviše pritužbi od strane građana.

Odbornik PDP-a Zoran Talić kaže da se posljednje četiri godine konstantno zalaže za rješavanje ovog naizgled bezopasnog, ali ustvari ozbiljnog problema. On ističe da je došlo krajnje vrijeme da se reaguje.

– Iz tog razloga odbornici opozicije složni su i zadovoljni što smo izdejstvovali da se obavi analiza bezbjednosti saobraćaja u gradu, a nakon toga da pješački prelazi, gdje se to bude moglo, što prije budu dislocirani. Za prelaze gdje izmještanje ne bude moguće, tražićemo neku drugu vrstu rješenja, kako bismo zaštitili i pješake i vozače – kaže Talić.

Odbornik NDS-a Milenko Jaćimović i predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja tvrdi da će se konačno stanje bezbjednosti znati nakon šest mjeseci koliko će se obavljati analiza, ali da nikako ne smije da se čeka sedmi mjesec da bi se počelo sa akcijom.

– Zadatak onih koji se brinu o putnoj mreži je da otklone problem kada ga uoče. Ako vide da je pješački preblizu, neka obavijeste firme koje se bave time i gotovo – kaže Jaćimović. Prema njegovim riječima, jedan od ilustrativnih primjera je prelaz kod “Energomonta” na kružnom toku.

– Iscrtan je toliko blizu da samo oni koji se nađu na njemu mogu da vide koliki je to ustvari problem. Ovo je jedan u nizu problematičnih prelaza. Monitoring putne mreže mora da bude češći i samo tako možemo izbjeći probleme o kojima danas pričamo – tvrdi Jaćimović.

Tvrdnje netačne

S druge strane, u Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja razmišljaju drugačije.

– Bezbjednost saobraćaja bilježi pozitivan trend rasta. Formiran je Savjet za bezbjednost saobraćaja koji, između ostalog, analizira i bezbjedno učešće pješaka u saobraćaju. Lane je broj saobraćajki za 30 odsto bio manji nego u 2011. godini- kaže načelnik Odjeljenja Zoran Novaković i dodaje da kada su u pitanju semafori za pješake, grad prati savremene trendove i metode.

– Tvrdnje da semafor prekratkim trajanjem ugrožava pješake i vozače, ne stoji. U okviru svakog projekta plana rada semafora, poseban dio se odnosi na proračun zaštitnih vremena. Tačno se izračuna vrijeme koje je potrebno da pješak pređe saobraćajnicu. Rad semafora se svakodnevno kontroliše i ne postoje konfliktne situacije – jasan je Novaković.

Zeleno svjetlo prekratko

Drugi problem u saobraćaju je zeleno svjetlo za pješake koje, na nekim semaforima, traje suviše kratko.

U Aleji Svetog Save, kako kažu naši čitaoci, ima nekoliko semafora koji ne traju “ni dvije sekunde”. Ubrzo kada pješak zakorači na put, upali se crveno svjetlo. I ukoliko se desi da neko prebrzo vozi, što nije rijetkost, može da bude fatalno.

Slično je kod Vodovoda, Narodnog pozorišta, u Obilićevu itd. Građani se nadaju da će pomenutom analizom stanja bezbjednosti saobraćaja u gradu da bude riješen i ovaj problem.

Izvor: Pressrs.ba/Dajana Slavnić