Objavljeno: 8. 2. 2013 u 09:30h
Skoro 80 odsto nezaposlenih u BiH na evidencije se prijavljuje samo da bi ostvarili zdravstveno osiguranje, a stručnjaci se slažu da veliki procenat njih i ne želi posao jer već zarađuju na crno.
Kako su upozorili, niko i ne kontroliše da li osobe koje se vode kao nezaposlene ostvaruju neku zaradu “sa strane” i na taj način krše zakone.
Boris Pupić, stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH, precizirao je da se na kraju decembra prošle godine na evidencijama nezaposlenih nalazilo ukupno 550.574 lica, od čega se 378.863 njih vodilo kao korisnici zdravstvene zaštite.
“Broj korisnika zdravstvene zaštite se tokom čitave prošle godine kretao u rasponu između 385.000 i 400.000 korisnika”, naveo je Pupić.
Vinko Čuljak, portparol Službe za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona, složio se da službe za zapošljavanje u BiH sve više postaju socijalne službe, ali da se neko u ovoj državi mora baviti i tim ljudima koji nemaju nikakva prava.
“Teško je utvrditi ko je zaista prijavljen samo radi zdravstvenog osiguranja, teško je to odvojiti od rada na crno, kojeg u BiH ima više od 20 odsto. To je veoma kompleksno i osjetljivo pitanje”, istakao je Čuljak.
On se složio da velika sredstva službama za zapošljavanje u BiH odlaze upravo za ovu namjenu.
“Neko u ovoj državi bi trebalo da brine i o tim ljudima, koji pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju samo preko službi za zapošljavanje”, istakao je Čuljak.
Nafija Hodo, direktor Službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona u FBiH, istakla je da daju veliki novac na zdravstveno osiguranje, koje nije njihova primarna nadležnost.
“Nigdje osim u BiH ovaj sistem nije regulisan tako da zdravstveno osiguranja finansiraju službe za zapošljavanje. To je posebno problem u FBiH, jer je RS to malo bolje uredila”, istakla je Nafija Hodo.
Ona je istakla da njihova služba godišnje za ovu namjenu izdvaja oko 35 odsto budžeta, a kod drugih ustanova taj procenat je i veći.
“Nadležne institucije bi pod hitno trebalo da zdravstveno osiguranje izmjeste iz našeg sektora. Prije godinu dana Evropska unija je poslala pismo našim vlastima da to što prije urade, ali mislim da je to pitanje političke volje”, pojasnila je Nafija Hodo.
Mersiha Beširović, predsjednik Sindikata radnika trgovine BiH, kazala je da, nažalost, zavodi za zapošljavanje ljudima koji ostanu bez posla jedino mogu da pruže zdravstvenu zaštitiu, taj osnovni vid ljudskih prava, a da se vrlo rijetko dešava da ove institucije rade na pronalasku novog radnog mjesta.
“Ove institucije ne provode uopšte one mjere za koje su osnovane, a to je pronalazak radnog mjesta. Ili, na primjer, da kroz nekakve projekte održavaju edukacije kako bi bilo unaprijeđeno znanje nezaposlenih ili neke druge mjere koje bi imale za cilj zapošljavanje”, kazala je Beširovićeva.
Iz Zavoda za zapošljavanje RS juče nismo uspjeli dobiti komentar na ovu temu.
Statistika u decembru 2012. godine
– Broj nezaposlenih 550.574
– Korisnici zdravstvenog osiguranja 378.863
Izvor: Nezavisne/Bojana Vasić