Kivi pravi najbolji hlad u Banjaluci

U Banjaluci već nekoliko godina sve češće se u dvorištima okolo kuća može vidjeti južno voće.

Zasad najbolje rađa kivi i smokva, limun malo sporije, ali Banjalučani neće odustati, dok i on ne počne da raste.

U porodicama Banjalučana koji uzgajaju južno voće kažu za „Novosti“ da su prezadovoljni novim voćkama i da daju plodove koji su jestivi i osvežavajući.

”Pogotovo se to odnosi na kivi, koji sada na pijaci košta osam maraka, a mi ga možemo jesti besplatno”, kažu u porodici Mikenović.

Naravno, uspjeh oko uzgajanja južnih voćki zavisi od zemlje i mjesta gde se posade, ali zasad uspjeva dosta dobro širom Banjaluke.

”Kivi i smokvu smo posadili prije pet godina. Već rađaju odlično. Pogotovo smo zadovoljni kivijem, koji nam stvara puno veći hlad od vinove loze. Kad je počeo da raste, nema više stajanja. Napravili smo konstrukciju gde je debela hladovina, a još ima i kivija da se jede”, kažu u ovoj porodici.

Sadnice kivija i smokvi donijeli su iz Hercegovine, tačnije iz Trebinja. Pokušali su da ga zasade, pa da vide šta će biti. I bilo je. Voćke su se odmah primile i od tada rastu kao iz vode.

Savjet za sve one koji žele da uzgajaju ove voćke jeste da se sadnica posadi u zavetrini i to na južnoj strani i da se samo prve zime dobro zaštiti.

”Što se tiče obrezivanja, to se radi kad se formiraju prvi plodovi. Za kivi je najbolje da se pravi loza, jer tako najviše rađa”, pojašnjavaju u pomenutoj porodici.

Smokva voli ćošak

Smokva je nešto specifičnija od kivija i počinje da rađa nakon tri godine.

”Plodovi moraju da se beru u više navrata, jer ne dozrijevaju u isto vrijeme i vrlo su osjetljivi, pa ih treba pažljivo brati. Za sušenje se beru kad počnu da se smežuraju”, objašnjavaju sagovornici.

Najbolje mjesto za sadnju smokve je, takođe, južna strana i to u nekom ćošku, gdje ima sunca.

Izvor: novosti.rs