Grad podstiče ugradnju kalorimetara: Za početak 100.000 KM!

U budžetu grada Banjaluka za 2016. planirana su sredstva u iznosu od 100.000 KM, namijenjena za stimulisanje ugradnje kalorimetara. Još nije poznato na koji način će novac biti raspoređen.

Kako je Pressu rekao predsjednik Skupštine grada Budimir Balaban jedno od rješenja bilo bi da građanima bude pružena mogućnost da kalorimetre ugrade pomoću kredita, recimo, na dvije godine, a da grad subvencioniše kamatu. U narednom periodu biće donesen i pravilnik za dodjelu ovih sredstava, a građani će biti obaviješteni o tome na koji način mogu da se prijave, uz dodatne informacije o samoj ugradnji kalorimetara i mogućim uštedama.

“Iako je riječ o simboličnom iznosu, građani će imati priliku da se uključe u kreiranje pravilnika. Ako interesovanje za ugradnju kalorimetara bude veliko, postoji mogućnost da  sredstva budu povećana. Ipak, važno je da novac postoji. Na ovaj način biće izvršen i pritisak na „Toplanu” da naplaćuje ono što isporuči”, kaže Balaban.

Izbjegavanje razgovora

Ova stavka uvršćena je u budžet da bi bila pokrenuta priča o promjenama kada je u pitanju rasipanje toplotne energije, koje je, između ostalih, veliki problem „Toplane”. Krajem prošle godine ponovo su mnogi problemi tog javnog preduzeća isplivali na površinu, od dotrajale mreže, preko sumnje na namještene tendere, do pritužbi građana na loše grijanje. Na kraju, došlo se do situacije u kojoj je „Toplana” u jeku sezone imala mazuta samo za dva dana. Mazut je nabavljen, ali ostali su mnogi drugi nagomilani problemi.

“U „Toplani” bježe od priče o kalorimetrima, jer im to, vjerovatno, nije u interesu. Željeli smo da pokrenemo građane da razmišljaju o ugradnji kalorimetara. Sama ugradnja košta oko 600 KM, ali kada bi akcija bila omasovljena uspjeli bismo da pronađemo ponuđača sa znatno nižim cijenama. Ja sam za godinu dana uspio da otplatim svoj kalorimetar”, priča Balaban.

On tvrdi da u „Toplani” bježe od razgovora o ovoj temi, te da komplikuju situaciju i zbunjuju narod, a “oni bi trebalo da pokrenu kampanju i da podstiču građane na ugradnju”.

Osnovna kočnica

Ipak, promocija ovog sistema, po svemu sudeći, „Toplani” se uopšte ne isplati. U tom preduzeću saznali smo da građani prelaze na kalorimetre, ali da je osnovna kočnica to što je u većini zgrada, posebno onih starije gradnje, riječ o klasičnim dvocijevnim sistemima, kod kojih nije moguća ugradnja kalorimetara u pojedinačne stanove.  Njih bi bilo moguće ugraditi samo na ulazu u zgradu, tako da bi bila obračunata zajednička potrošnja svim stanarima.

U tom slučaju, bila bi najvažnija sloga stanara u zajednicama etažnih vlasnika. Međutim, stanje je obično takvo da se stanari, kako tvrde neki, ne mogu dogovoriti ni o zamjeni sijalice na ulazu. Predsjednik Skupštine grada tvrdi da to svakako može biti regulisano i da nije bauk, te da postoji način na koji se to bez komplikacija može regulisati.

Inače, „Toplana” ne ugrađuje ove sisteme, već taj posao obavljaju preduzeća koja su za to licencirana. Međutim, „Toplana” obavlja poslove provjere da li je sistem ugrađen po standardima i prevođenje korisnika na naplatu potrošnje preko mjernog instrumenta. Inače, ugradnja je dozvoljena isključivo između dvije grijne sezone, od 15. aprila do 15. oktobra, a potrošači koji imaju ugrađen kalorimetar plaćaju 133 KM po megavat-času.

Disciplinom do uštede

Za porodicu koja živi u stanu od 50 metara kvadratnih fiksno grijanje košta mjesečno 82,50 KM, a godišnje 990 KM i ne postoji mogućnost uštede. Ugradnjom kalorimetra, prema procjenama predstavnika firmi koje se bave ovim poslom, za isti stan za tri zimska mjeseca računi će maksimalno iznositi po 150 KM, dok na proljeće i početkom jeseni sigurno neće prelaziti 50 KM. Godišnje bi to iznosilo 600 KM. Oni koji provode veći dio dana na poslu i ne griju stan cijeli dan mogu da uštede i više.

Izvor: pressrs.ba