Gdje se “skrivaju” banjalučki kuvari?

Niste mogli da ne primjetite da Banjaluka hronično vapi za kuvarima, da vlasnici restorana obasipaju društvene mreže oglasima, u kojima traže- od šefova kuhinja, do pomoćnih kuvara.

Veliki banjalučki problem

Nije ovo više problem samo Jadrana i primorja, već i veliki banjalučki problem, koji je sve izraženiji, iz godine u godinu, jer broj i stanovnika Banjaluke i njihovih potreba, kao i broj restorana raste, a kuvara je sve teže naći, pa se već graniči s rječju- nemoguće.

Nudim 1.500 KM i niko se ne javlja

Jedan od vlasnika restorana potvrđuje tu priču:

“U Banjaluci se kuvar ne može pronaći, bez obzira koliku platu nudite. Primjera radi, profesor u školi ima oko 1.000 KM, medicinska sestra u Domu zdravlja manje od 800, a vi ponudite kuvaru 1.500, slobodan vikend, podjelu bakšiša s konobarima i ne možete ga naći. Ne možete naći ni pomoćnog kuvara- koji bi gulio luk, krompir, asistirao glavnom kuvaru.”

Kurtinović: Nikad nije bilo teže biti ugostitelj

Goran Kurtinović, poznati banjalučki ugostitelj i vlasnik restorana “Le coq” i “Provance” komentarišući ovu pojavu nestanka radne snage kaže:

“Cijene naših proizvoda, koje su danas u markama, trebale bi biti tolike u evrima, da bi i plate kod nas mogle biti kao vani. To naš standard ne može izdržati i vrtimo se u začaranom krugu. Na to treba svakako dodati veliki problem kod nas, odnos poslodavac-radnik. Sve to dovelo je do velikog problema funkcionisanja svih restorana i drugih ugostiteljskih objekata. Jedno je sigurno, nikada nije bilo teže biti ugostitelj”.

Biće zatvaranja restorana?

Pojedini ugostitelji su to već učinili, a neki, najavljuju skorašnja zatvaranja lokala, ako se nešto ne promijeni:

“Kao da korona nije nanijela dovoljno štete, evo sad nema ni radnika. I dođemo u situaciju da zatvaramo lokal, ali ne jer nema posla, nego jer nema radnika.”

Iznenađenje: Kuvara na Birou- ima

Provjerili smo ima li u Banjaluci uopšte nezaposlenih kuvara na Birou. I, iznenađenje. Ima. I to gotovo stotinu.

Tačnije, 67 kuvara, 18 kuvarskih tehnologa, šest kulinarskih tehničara i šest kuvarskih pomoćnika.

Odgovora gdje su onda- nema. Ili su negdje “na sezoni” na moru, ili ne žele da rade.

Kuvarski život na moru

Jednog od njih smo pronašli na hrvatskom primorju, i ne možemo reći da se žalio:

“Do korone sam odlazio već oko 1. maja i bio tamo do 1. oktobra. Radiš pet mjeseci, mjesečno možeš zaraditi zavisno od toga gdje radiš, kakav je tip restorana, koje mjesto na primorju od 1.000 evra pa do 2.500 evra. Plaćen ti je stan, hrana, a nemaš kad ni potrošiti novac, jer ili radiš ili odmaraš, osim na cigarete ko puši. Odradiš svojih pet mjeseci, vratiš se u Banjaluku sa 10.000 do 20.000 KM i onda preostalih sedam mjeseci troškariš taj novac. Ako “zapne” počneš raditi i u Banjaluci, ali ta dnevnica. Od 30, ili 40 KM se ne može mjeriti s onom na primorju.”

Da li je malo 100 novih kuvara godišnje?

Za razliku od nekih drugih škola, u banjalučku Ugostiteljsku školu upisuju se i kuvari i kulinarski tehničari, oko 100 godišnje ukupno, ali uprkos tome, kadra nema dovoljno. Možda je vrijeme da se neke stvari u školstvu mijenjaju, bilo to uvođenje dualnog obrazovanja, ili praćenje potreba tržišta i sprovođenje kampanja od strane Ministarstva, kako bi se upisivalo više učenika, tamo gdje su takvi kadrovi potrebni.

Banjaluka.com