Fekalije i smeće mute Vrbas

Grad Banjaluka je, zajedno sa mnogim gradovima širom svijeta, u petak obilježio 22. mart – Svjetski dan voda – iako u praksi malo čini da ostala 364 dana u godini zaštiti svoju ljepoticu – rijeku Vrbas.

Istina, odnedavno se krenulo u veliki projekat zaštite vodozahvata na Vrbasu, gradnjom kolektora iznad i ispod mjesta odakle se grad snabdijeva vodom za piće, ali Vrbas je u samom gradu i nizvodno još “tečna deponija”, sa kamionima kesa i smeća na obalama i granama drveća, te nebrojenim kanalizacionim ispustima. Za razliku od evropskih i svjetskih gradova, Vrbas nije zagađen industrijskim vodama, već kućnim otpadom i fekalijama.

Pokrivenost kanalizacijom u Banjaluci je manja od 50 odsto, a u djelu toka Vrbasa koji prolazi kroz grad nalazi se 25 velikih kanalizacionih ispusta. Najveći kanalizacioni ispust je rječica Crkvena, koja je nekada bila pritoka Vrbasa, a danas odvod kanalizacije za dobar dio grada, sa Bulevara, Lauša i ostalih naselja kroz koja prolazi i fekalije sprovodi u Vrbas, ispod tvrđave Kastel. Osim Crkvene, sa obje obale Vrbasa, nizvodno se nalazi još nekoliko velikih kanalizacionih ispusta, uz šetalište do Rebrovačkog mosta, a zatim se u Vrbas uliva i Vrbanja, poznata po čestim pomorima ribe i po kanalizacionom ispustu na svakih 55 metara duž 85 kilometara toka.

Siniša Babić, ribar iz naselja Česma, kaže da je žalostan odnos vlasti, ali i običnih ljudi prema Vrbasu.

– Za zaštitu rijeke nisu potrebni nikakvi milioni i fabrike za preradu otpadnih voda. Treba ljude edukovati, odučiti ih od ispuštanja fekalija i bacanja smeća u rijeku. Ubijediti ih nekako da to nije dobro ni za koga, iako to možda njima trenutno ne smeta. Ima slučajeva da fekalije mjesecima teku pojedinim ulicama, ali to kao da nikoga ne brine. Kako onda da očekujemo da se neko brine za Vrbas i druge rijeke. Najgore mi je kada kažu: “Šta hoćete vi, ribari, pa ovo je sada veliki grad, normalno je da je rijeka prljava”. Da smo veliki grad i da nam radi privreda, našlo bi se para i za fabriku vode. Žalosno je kakav je odnos prema Vrbasu, ne samo vlasti i odgovornih, nego i običnih ljudi. Ništa se neće promijeniti. Jedino rješenje je uvođenje rigoroznih kazni, po par hiljada maraka, za zagađivače rijeka, ali ni za to niko nema ni volje ni sluha – ovaj ribar.

Osim kanalizacionih ispusta, koji tokom toplijih mjeseci čine skoro polovinu toka nizvodno od grada, veliki problem su i divlje deponije te kućno smeće koje građani bacaju u vodu ili na obalu. Pored kućnog otpada, koji je najzastupljeniji, tu je i građevinski otpad, zatim lešine životinja…

I stanovnik naselja Ada, koji nije želio da mu objavimo ime, slaže se sa Babićem da bi strože kazne uveliko pomogle u smanjenju zagađenja Vrbasa.

– Često se organizuju neke akcije čišćenja rijeke, ali sve se uglavnom svede na vozikanje čamcima i fotografisanje. Policija i inspekcija na teren izlaze samo po prijavi. Kada bi samo nekoliko ljudi novčano kaznili za primjer, sve bi bilo drugačije. Više bi im se isplatilo da smeće voze na deponiju, nego da rizikuju veliku kaznu. Ljudi ovdje ne mogu drukčije da se disciplinuju osim da ih “udarite po džepu”. Moje pojedine komšije otpad istresaju i u vodu i na obalu i nikada ih niko za to nije ni opomenuo. Nigdje ni policije ni komunalaca. Normalno je da će nastaviti sa tom praksom kada ih niko ne sprečava. Meni lično smeta da gledam smeće kada izađem ispred kuće, ali to njima nije problem – priča naš sagovornik.

Udesetostručiti kazne?!

Banjalučani, u cilju zaštite Vrbasa, predlažu pooštravanje kazni za nepropisno odlaganje otpada i za prekršaj ispuštanja otpadnih voda.

Trenutne kazne za ispuštanje otpadnih voda za fizička lica iznose od 500 do 1.500 maraka, a za pravna lica od 3.000 do 9.000 maraka. Kada je u pitanju nepropisno odlaganje otpada, predviđene kazne su od 100 do 1.000 maraka za fizička, odnosno od 200 do 1.800 maraka za pravna lica.

U razgovoru sa građanima, ribolovcima i ljubiteljima Vrbasa većina se slaže da bi, u cilju zaštite rijeke, trebalo uvesti ekološke patrole i kazne povećati 10 puta.

Izvor: Press/N. Despot