Objavljeno: 27. 1. 2026 u 13:01h
Kako bi građani imali potpun uvid u okolnosti u kojima sistem daljinskog grijanja u Banjaluci funkcioniše, “Eko toplane” Banjaluka analizirale su kretanja ključnih ekonomskih pokazatelja u periodu od 2018. do 2026. godine i njihov odnos prema kretanju cijene toplotne energije.
Naime, kako navode, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna neto plata u Republici Srpskoj porasla je sa 825 KM u 2018. godini na 1.580 KM u 2026. godini.
“U istom periodu, cijena toplotne energije za krajnje korisnike povećana je sa 1,65 KM na 1,96 KM po kvadratnom metru. Posmatrano kroz ovaj odnos, za prosječnu platu u 2018. godini moglo se platiti oko 500 kvadratnih metara grijanja, dok se danas za prosječnu platu može platiti oko 806 kvadratnih metara grijanja. Ovaj podatak pokazuje da je rast cijene grijanja bio znatno sporiji od rasta prosječnih ličnih primanja”, navode iz ovog preduzeća.
Kako dodaju, sličan trend zabilježen je i kod penzija.
Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, prosječna penzija za puni radni staž porasla je sa 512 KM u 2018. godini na oko 1.040 KM u 2026. godini.
“Za prosječnu penziju u 2018. godini moglo se platiti oko 310 kvadratnih metara grijanja, dok se danas može platiti oko 530 kvadratnih metara grijanja, što takođe ukazuje na to da cijena toplotne energije nije rasla brže od primanja penzionera”, kazali su oni.
Kako dodaju, u istom periodu zabilježen je snažan rast troškova stanovanja.
Prosječna cijena stana po kvadratnom metru u Banjaluci porasla je sa oko 1.900 KM u 2018. godini na približno 3.900 KM u 2026. godini.
“Posmatrano u odnosu na cijenu grijanja, za prosječnu cijenu jednog kvadratnog metra stana u 2018. godini moglo se platiti oko 1.151 kvadratni metar grijanja, dok se danas za prosječnu cijenu kvadrata stana može platiti oko 1.990 kvadratnih metara grijanja. Ovaj odnos dodatno potvrđuje da cijena toplotne energije nije pratila rast cijena nekretnina, već je rasla znatno sporije”, navode oni.
Iz “Eko toplane” Banjaluka navode da nasuprot tome ulazni troškovi sistema daljinskog grijanja rasli su višestruko brže od cijene krajnje usluge.
“Troškovi tehničkog održavanja distributivne mreže povećani su za 247 odsto, troškovi električne energije za 181 odsto, troškovi plata za 88 odsto, cijena mazuta za 56 odsto, dok je cijena drvne biomase porasla za 36 odsto. Ovakav nesrazmjer između rasta troškova i rasta cijene toplotne energije doveo je do dugotrajnog finansijskog pritiska na sistem daljinskog grijanja”, navode oni.
Ukazuju da se o ovim podacima mora govoriti otvoreno, jer se održivost sistema daljinskog grijanja ne može graditi na privremenim rješenjima, odlaganjima i zanemarivanju ekonomskih činjenica.
“Sistem koji godinama funkcioniše uz rast troškova koji višestruko nadmašuje rast cijene usluge neminovno dolazi do tačke u kojoj su potrebne ozbiljne i odgovorne odluke. Cilj nije prebacivanje tereta na građane, već očuvanje sistema koji mora biti stabilan, pouzdan i dugoročno održiv”, kazali su iz ovog preduzeća.
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.