Dobri medo: Djeca iz ruralnih sredina imaju pravo na kulturu i socijalnu integraciju

Djeca i mladi u ruralnim sredinama rijetko imaju priliku da se angažuju i integrišu u socijalno-kulturni život urbanog okruženja. Ova djeca nemaju pristup kulturnim institucijama, poput pozorišta i muzeja, te su jedna od najmarginalizovanijih grupa u BiH. Na ovo ukazuje podatak da u 19 ruralnih područja BiH, u kojima je NVO “Dobri medo” realizovao svoje projekte, u prosjeku 75% osnovaca nikada nije bilo u kinu, a preko 80% u pozorištu.

“Ovdje se ništa ne dešava sem svadbi, slava i sahrana, samo ponekad nam dođe neka organizacija, ali i to kratko traje”, kazala je Jelena iz Bronzanog Majdana.

Kako bi suzbili ovaj problem, Udruženje građana “Centar za kreativni rad sa djecom – Dobri medo”, danas je pokrenulo akciju zagovaranja, čiji je krajnji cilj da se formira zajednički fond za finansiranje dugoročnih programa socijalne i kulturne integracije djece i mladih iz ruralnih sredina.

Na današnjoj konferenciji za medije, Tatjana Kuruzović, Izvršni direktor ovog udruženja, kazala je da djeca iz ruralnih područja imaju pravo na kulturu i umjetnost, te da njima trenutno nije pružena mogućnost da otkriju i razviju svoj talenat, jer su u potpunosti izolovani od bilo kakvih dešavanja.

“Djeca nemaju mogućnost da dođu u neki veći grad iz finansijskih razloga, maloljetni su. Što se tiče pozorišta, kina, muzeja, sve se svodi na školske izlete koje njihova osnovna škola organizuje”, kazala je Tatjana Kuruzović.

Što se tiče socijalne izolovanosti, ona je naglasila da su djeca željna znanja.

“Neke informacije imaju preko interneta, ali u suštini puno toga ne znaju i željni su svega. Pod socijalnu integraciju spadaju teme kao vršnjačko nenasilje, polno prenosive bolesti, narkomanija, oni to sve žele znati, nažalost u njihovom okruženju to nije moguće”, objasnila je Tatjana Kuruzović.

Prema istraživanju koje je pokrenuo Perpetum mobile, a za potrebe Vlade RS, čak 69.2% mladih iz 5 ruralnih područja BiH smatra da ima nasilja u porodici, 42% smatra da je uloga žene “da brine o kući i kuha za svoju porodicu”, a 21.5% ne smatra da je šamaranje žena nasilje. Zabrinjavajuće je da je 6.9% ispitanika imalo seks sa partnerom protiv svoje volje.

Prema ovim podacima, “Dobri medo” smatra da je neophodno animirati širu javnost i izvršiti pritisak na lokalnu zajednicu i vladu kako bi se djeca iz ruralnih područja integrisala u život većih zajednica, te ostvarila ista prava kao i djeca koja odrastaju u gradovima.

Iz tog razloga, u sklopu ove akcije NVO “Dobri medo”, u četvrtak 14. februara će izložiti najveću razglednicu na svijetu, dimenzija 6 x 10 metara, u Domu omladine. Mladi iz 11 područja BiH će takođe slati razglednice poslanicima u državnom i entitetskim parlamentima, a na kojima će biti ispisani njihovi najveći problemi i njihovi prijedlozi za rješenje istih.

Centralna manifestacija će se organizovati 2. Marta 2013., kada će 100 mladih iz 11 ruralnih područja BiH odnijeti najveću razglednicu na svijetu na kojoj su ispisani prijedlozi i preporuke građana, u Narodnu skupštinu RS. Pored toga, tokom trajanja akcije, biće organizovane izložbe fotografija i umjetničkih radova mladih iz ruralnih područja, kao i promocija mini muzičkog albuma kojeg su radili mladi iz Omarske.

Tatjana Kuruzović je naglasila da su pojedina ministarstva izdvojila sredstva za mlade iz ruralnih područja, ali da su ona nedovoljna i rascjepkana na male projekte koji ne mogu da ostvare dugoročna rješenja.

“Naši projekti nažalost traju po par mjeseci. Mi dođemo u osnovnu školu, odradimo svoje aktivnosti, postignemo neke rezultate, ali za dugoročne projekte potrebna su veća sredstva. Ako uspijemo u ostvarenju našeg cilja, to jeste da se formira fond koji će izdvajati sredstva za ovakve programe, mi smo tu da i dalje radimo i postignemo što bolje rezultate”, dodala je ona.

“Dobri Medo”

Dobri medo se u posljednje tri godine specijalizovao za rad sa djecom i mladim iz ruralnih područja. Putem dosad realizovanih projekata, radio je u 19 ruralnih područja BiH. Projekti su bili orijentisani na socijalnu integraciju i razbijanje kulturne izolacije mladih i djece iz ruralnih područja.

Organizovane su kino projekcije na kojima je prisustvovalo preko 3000 mladih. Na umjetničkim radionicama je učestvovalo preko 800 mladih. Snimljen je i dokumentarni film o životu djece u ruralnim područijima, kao i mini muzički album sa mladima iz Šipova. Organizovana su dva festivala umjetničke produkcije mladih iz ruralnih područja pod nazivom “RUR-URBAN fest”.

Autor: Maja Garača/Banjaluka.com