Objavljeno: 28. 9. 2013 u 12:13h
Ukoliko se u Srpskoj uskoro ne “skreše” broj fakulteta, koji niču kao pečurke poslije kiše, obrazovni sistem biće potpuno uništen, tvrde sagovornici Pressa RS.
Da je tako, upozoravaju oni, govore zvanični podaci, prema kojima u Srpskoj djeluje 21 visokoškolska ustanova, što znači da svaka treća opština ima neki fakultet!
Na ovim visokoškolskim ustanovama trenutno se školuje čak 44.000 studenata, ne računajući generaciju ovogodišnjih brucoša, kojih će takođe biti nekoliko hiljada. Da su brojke alarmantne, dodaju sagovornici “Pressa”, govori i podatak da Njemačka, jedna od najjačih svjetskih ekonomija i sa više od 82 miliona stanovnika, 63 puta više od RS, ima 355 visokoškolskih ustanova.
– Umjesto da povećanje broja fakulteta zaoštri konkurenciju među visokoškolskim ustanovama i natjera ih da ponude kvalitetnije obrazovanje, efekat je potpuno suprotan. Kvalitet je srozan, a na pojedinim privatnim fakultetima do diplome se stiže bez muke i sa uplatom školarine na rate “pola posla” je već gotovo. Domino efekat dohvatio je i državne univerzitete, pa su i na njima kriterijumi upadljivo sniženi da bi se spriječio odliv studenata prema privatnom sektoru – kaže profesor na jednom državnom fakultetu koji je želio da ostane anoniman.
Kvantitet bez kvaliteta
Rektor Univerziteta u Banjaluci Stanko Stanić kaže da se mora priznati kako masovno otvaranje fakulteta i konkurentnost među njima nije dovela do podizanja kvaliteta ni na jednom nivou, nego izazvala upravo obrnut efektat.
Radna grupa
U sastavu radne grupe su premijerka RS Željka Cvijanović, ministar prosvjete i kulture Goran Mutabdžija, nauke i tehnologije Jasmin Komić, finansija Zoran Tegeltija, industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevo Mirjanić.
Tu su i predstavnici državnih univerziteta, Rektorske konferencije RS, Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS, Savjeta za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Komisije za informisanje i priznavanje dokumenata u oblasti visokog obrazovanja, Unije studenata RS Studentskog parlamenta, Republičkog savjeta za nauku i tehnologiju, Privredne komore RS i Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS.
– To se mora priznati, kao i činjenica da su niski kriterijumi na privatnim fakultetima izazvali odliv studenata sa javnih. To je, opet, dovelo do opasnog snižavanja kriterijuma na javnim fakultetima. Kvantitet nije donjeo kvalitet i ako se ne uozbiljimo, propašćemo.
Ovoliko fakulteta koliko mi imamo, 21 na oko 1,3 miliona stanovnika, i ovo naše siromašno društvo je svakako previše. Obrazovanje se mora hitno dovesti u red – rekao je Stanić.
U RS postoje dva državna univerziteta i sedam privatnih. Takođe, postoji i 12 visokih škola, dve državne i deset privatnih. U posljednjih pet godina, osnovano je pet novih visokoškolskih ustanova, a samo pet ima petogodišnju potvrdu Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS. Zbog haosa u visokom obrazovanju i neodložne potrebe da se ono što prije stavi pod kontrolu, nedavno je osnovana radna grupa Vlade RS sa zadatkom da prati stanje i smanji broj fakulteta.
Predrag Govedarica, predsednik Unije studenata RS, kaže da se najiskrenije nada da će ovo tijelo uraditi svoj posao i spasiti visoko obrazovanje od najezde polustručnjaka, koji kao na traci izlaze sa raznih fakulteta.
Odzvonilo šarlatanskim fakultetima!
Benjamin Muhamedbegović, iz Sektora za osiguranje kvaliteta u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, kaže da će tri faktora dovesti do gašenja šarlatanskih fakulteta.
– Osiguranje kvaliteta, pad nataliteta i ekonomska kriza su tri osnovna razloga. Osiguranje kvaliteta podići će nivo, jer ozbiljni fakulteti i univerziteti počinju da se akredituju. Pad nataliteta će se vidjeti već od slejdeće godine jer počinju da studiraju generacije rođene u ratu, a njih je veoma malo, dok su se stariji iškolovali. Na kraju, novca je sve manje, a školarine sve veće. Uz to, stvoriće se i pritisak studenata, jer će se uvesti selekcija – rekao je Muhamedbegović.
– O stanju u visokom obrazovanju vam dovoljno govori informacija da imamo čak tri fakulteta na kojima studetnima nisu davane negativne ocene niti je ikada iko obnavljao godinu! Neću da kažem koji su to fakulteti, jer svako koga zanima, lako može da to da sazna. Sjetimo se i onog međunarodnog fakulteta u Brčkom. Šta su nam napravili sa onim silnim “difovcima” koje su prekvalifkovali u profesore matematike iako ne znaju da riješe ni jednačinu sa dve nepoznate, tek će se vidjeti. Zato ne treba da nas čudi šala među studentima o broju rata do kraja studiranja na privatnom fakultetu – kaže Govedarica. On smatra da ipak nije potrebno da se odmah sasijeku fakulteti koji masnovno proizvode diplomce, nego da se smanji broj studijskih programa i podigne kvalitet.
Gašenje ili udruživanje
Duška Radmanović, rukovodilac Odjeljenja za obezbjeđivanje kvaliteta i međunarodne saradnje u Agenciji za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS, kaže je do sada akreditovano samo pet visokoškolskih ustanova, a da su u proceduri još tri.
– Proces akreditacije znači da je fakultet došao na određen nivo i da je zaokružio i ispunio minimum kriterijuma u nastavnom procesu. Ona znači preispitivanje same visokoškolske ustanove, pa zato računamo da će i činjenica da li je neki od fakulteta akreditovan značiti veći priliv studenata, dok će oni koji ne zadovoljavaju kriterijume morati da se ugase ili da se udruže sa nekim. To će doprinijeti ovom procesu – smatra Radmanovićeva.
Izvor: Press
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.