Divljanje vandala nas košta 20.000 KM godišnje

Polomljene sadnice, porušene kante za otpatke, autobuske nadstrešnice i info-panoi, ukradeni šahtovi – slika je to neprestanog vandalskog čina uništavanja zelenila i komunalne opreme koji je iz godine u godinu sve veći.

Teško objašnjivi postupci: Vandalsko lomljenje sadnica

Iako nadležne vlasti uporno apeluju na čuvanje javnog i prije svega zajedničkog dobra, godišnje se polomi tristotinak sadnica, isto toliko saobraćajnih znakova i sruši tridesetak autobuskih nadstrešnica. To građane Banjaluke košta popriličnu sumu novca, jer svaka nova sadnja i novi saobraćajni znak iziskuju dodatni novac iz budžeta, u ovom slučaju 20.000 KM.

300 stabala godišnje

Iz mjeseca u mjesec broj polomljenih sadnica i komunalne opreme se povećava, a iako sankcije postoje, često nemaju na kome da se primijene. Naime, kazne za oštećenje i uništavanje stabala drvoreda i javnog zelenila i kazne za oštećenje i otuđenje komunalne opreme kreću se od 100 do 1.000 KM za fizička lica i od 500 do 7.000 KM za pravna lica.

Masovna okupljanja lome sadnice

Tehnički direktor “Tamarisa” Slađana Bumbić Damjanović kaže da se lomljenje sadnica najčešće dešava kada se u gradu održavaju neke veće manifestacije ili koncerti. Ističe da nema tačan podatak o tome koliko sadnica je polomljeno ove godine, ali da je svakako riječ o većem broju.

– Sadnice se najčešće lome u ulici Mladena Stojanovića, na istočnom tranzitu pored Kampusa i u ulici Ilije Garašanina u Lazarevu. Iako i u ostalim ulicama situacija nije ništa bolja, ovdje je uočeno najčešće uništavanje mladih sadnica. Zaista ne znam kome mogu smetati mlade sadnice – kaže Bumbić Damjanovićeva.

Portparol gradske uprave Milenko Šajić kaže da je u posljednjih 12 godina zasađeno preko 10.000 stabala, prosječno 1.300 godišnje, a posiječe se, polomi ili na drugi način uništi 300 stabala, što znači da od ukupnog broja zasađenih sadnica, 30 odsto bude polomljeno.

– Šteta se procjenjuje na više od 20.000 KM. Važno je istaći da se uništavanje uglavnom dešava noću od strane nepoznatih počinilaca i zbog toga je bilo veoma malo slučajeva da su otkriveni. Podsjećamo da je na Bulevaru srpske vojske i Aleji Svetog Save 2005. godine za jednu noć polomljeno 80 mladih sadnica. Posljednjih godina nije bilo tako drastičnih primjera i češći su primjeri pojedinačnog lomljenja, a i evidentno je da se na nekim lokacijama ponavlja lomljenje sadnica kao što je u ulicama Knjaza Miloša, Branka Popovića, Ilije Garašanina, Bulevaru Milutina Milankovića, Kralja Alfonsa, Jovana Dučića – ističe Šajić.

Nedostatak svijesti građana

Sociolog Biljana Milošević kaže da vandalizam nije prisutan samo u Banjaluci, već i u drugim gradovima širom Srpske.

– Kao društvo nalazimo se u haotičnom stanju, vlada opšte razočaranje, nedostatak osnovnih sredstava za život i sve to rezultira iskaljivanjem bijesa na nečemu što nije lična imovina. Nema više svijesti građana kao u vrijeme komunizma kada je javno dobro bilo zajedničko dobro o kojem su svi vodili računa – kaže Miloševićeva.

Ona dodaje da rješenje treba da se traži kod nadležnih institucija, ali i kod MUP-a, koji moraju da reaguju tako što će nekoga kazniti, jer je to jedini način.

– Od apela nema nikakve koristi, nismo mi kao društvo još uvek dovoljno zreli za apele. S obzirom na to da smo se unazadili, takve treba da nam budu i metode za rješavanje problema. Živimo u stanju nereda i dok vlast zaista ne krene sa kažnjavanjem neodgovornih pojedinaca neće nam biti bolje – ističe Miloševićeva.

Istog mišljenja su i brojni Banjalučani koji se slažu da neodgovorne pojedince što prije treba “udariti” po džepu.

– Kada neko jednom plati kaznu za iživljavanje nad gradskom imovinom, sumnjam da će mu drugi put pasti na pamet da ponovi isto – kaže Danko Mirić iz MZ Rosulje.

Podsjetimo, u toku 2012. godine uništeno je ili oštećeno preko 500 saobraćajnih znakova, sedam saobraćajnih ogledala, a 30 stajališnih oznaka je uništeno u potpunosti. U ovom periodu, evidentirano je i preko 800 porušenih saobraćajnih znakova.

Izvor: Press