Bolest prljavih ruku napunila ambulante

Posljednjih nekoliko nedjelja službe hitne pomoći širom BiH krcate su pacijentima koje je napao stomačni virus, za koji je karakteristično višednevno povraćanje, dijareja i povišena temperatura.

Foto ilustracija

U službama hitne pomoći kažu da je broj pacijenata veći i do 20 odsto u odnosu na period od prije nekoliko mjeseci.

Kosana Stanetić, načelnik Službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, potvrdila je da je povećan broj pacijenata sa stomačnim virusom i da je uzrok uglavnom loša lična higijena u ljetnim mjesecima.

“Radi se uglavnom o crijevnim infekcijama, blažeg oblika, bitno je da nemamo težih slučajeva kao što je salmonela”, istakla je Stanetićeva.

Ona je pojasnila da se ove infekcije najčešće dobiju zbog neredovnog pranja ruku i termički neobrađene hrane.

Dušan Pavlović, načelnik Hitne službe u Domu zdravlja Tuzla, kazao je da je broj pacijenata sa virozom stomačnog gripa veći između 15 i 20 odsto.

“To su infekcije karakteristične za ovo doba godine, kada su velike vrućine i kada građani svakodnevno borave na kupalištima i jedu hranu koju nose od kuće i koja čitav dan stoji u torbi na takvoj temperaturi”, pojasnio je Pavlović.

On je naveo da se ove viroze mogu prenijeti konzumacijom lako kvarljivih namirnica, kao što je sladoled, slabo oprano voće i povrće, povećana konzumacija gaziranih i hladnih pića.

“Virus se manifestuje uglavnom dijarejom i povraćanjem i ponekad i visokom temperaturom, a traje dva do tri dana”, naveo je Pavlović.

Igor Kapetanov, načelnik Službe hitne pomoći u Domu zdravlja Foča, kazao je da i u ovom području ima dosta prijava pacijenata sa virozama, koje ljekari uglavnom zovu bolest “prljavih ruku”.

“Među najrizičnijim namirnicama je mljeveno meso, na primjer, zbog čega treba izbjegavati hamburgere, pljeskavice, ćevape i sličnu brzu hranu, jer se nakon njenog konzumiranja najlakše dobije ovaj virus”, istakao je Kapetanov.

On je naveo da je takođe potrebno više pažnje posvetiti adekvatnom čuvanju hrane u frižideru kao i termičkoj obradi hrane.

“Opšte poznata stvar je da se hrana u ovim ljetnim mjesecima lako kvari i da se ili mora baciti ili odmah sačuvati u frižideru. Pored toga više pažnje se mora posvetiti higijeni, redovno prati ruke, toplom vodom i sapunom”, istakao je Kapetanov.

Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, upozorila je građane da je najbolje preventivno djelovati na sprečavanju pojave ovih bolesti.

“Dobra lična higijena jedna je od najvažnijih prepreka pojavi zaraznih, a i drugih bolesti među ljudima, a nasuprot tome, neodržavanje lične higijene može dovesti do pojave zaraznih bolesti kao što su obična prehlada, grip, infektivni proljevi, zarazna žutica i druge crijevne zaraze, kao i pojavu kožnih bolesti, gljivičnih infekcija, svraba, tjelesnih nametnika, ušiju”, objašnjava Ravlija.

Izvor: Nezavisne novine