Banjaluka: Trećina zgrada bez zajednice vlasnika

Za prva tri mjeseca ove godine registrovane su tek 24 zajednice etažnih vlasnika, tako da ukupan broj registrovanih ZEV na području grada sada iznosi 1.034. Iako je rok za registraciju ZEV istekao krajem 2012. godine, još je ostalo više od 30 odsto neregistrovanih zajednica etažnih vlasnika.

Portparol Administrativne službe grada Milenko Šajić kaže da je u pitanju otvoren proces, gdje grad u saradnji sa Zavodom za izgradnju, kroz razne aktivnosti nastoji da što veći broj stambenih zgrada registruje zajednicu etažnih vlasnika, kako bi se omogućilo njihovo funkcionisanje.

Medijska kampanja

– Ove aktivnosti podrazumijevaju i medijsku kampanju koja se provodi neprekidno, kao i kroz stalne kontakte sa predstavnicima zgrada, gdje pokušavamo da im olakšamo i pomognemo prilikom registracije. I ovom prilikom upućujemo apel svim zgradama koje se nisu registrovale da to učine – kaže Šajić i dodaje da je imenovanje prinudnih upravnika bilo planirano u ovoj godini, ali da još uvijek neće izvršiti imenovanje. Prema novom Zakonu o održavanju zgrada, svi oni koji zbog neopravdanih razloga izbjegavaju osnivanje zajednice etažnih vlasnika biće kažnjeni novčanom kaznom od 300 do 3.000 KM. Ipak, iz gradske uprave nismo uspjeli da dobijemo podatak da li je i koliko njih kažnjeno u ova tri mjeseca jer nisu izvršili registraciju nakon isteka roka. Iako je njihova registracija zakonska obaveza još od 2003. godine, predsjednici registrovanih ZEV slažu se da se ova obaveza najčešće izbjegava zbog nemara, nesloge stanara ili straha od troškova koji ih sljeduju.

Dražen Milosavljević, član upravnog odbora ZEV u ulici Prvog krajiškog korpusa u mjesnoj zajednici Starčevica kaže da su nemar, nezainteresovanost i nesloga ljudi glavni razlozi malog broja registrovanih ZEV na području grada.

– Imam iskustva u četiri zgrade kada je ova tematika u pitanju. U jednoj zgradi u ulici Brace Potkonjaka ljudi se jedva dogovore da skupe novac za čistačicu, a o ZEV ne vrijedi ni govoriti. U mojoj zgradi na Starčevici dugo vremena mučili smo se sa krovom koji prokišnjava, fekalijama koje se izlivaju u podrum. Niko nije ništa preduzimao i nikako se nismo mogli dogovoriti oko nekih najobičnijih stvari. Tada sam stvar preuzeo na sebe i zamolio stanare da izvršimo registraciju ZEV. Od tada do danas nije bilo nikakvih problema, dešava se da neko ne plaća na vrijeme obaveze, ali to nije ništa strašno niti je česta pojava – kaže Milosavljević i dodaje da je neshvatljivo da ljudi vide samo loše strane nečega, pa tako u ovom slučaju ZEV, a samo kada bi pogledali zgrade koje su svoju obavezu registracije ZEV izvršile, sve bi im bilo jasno.

Premalo stanara

Mještanin Obilićeva Slavko Pekić kaže da zgrada u kojoj on živi nije registrovala zajednicu etažnih vlasnika zbog toga što je premalo stanara, jer se radi o novom stambenom objektu.

– Još čekamo da se usele svi stanari u zgradu, nakon čega ćemo razgovarati i o tome. Ali moram priznati da smo mi inače čudan i težak narod za bilo kakve dogovore, a još ako se uzme u obzir teško stanje u kojem se mi nalazimo nekako oduvijek i trenutna kriza u cijelom svijetu, ne čudi tako mali broj registrovanih zajednica etažnih vlasnika. U svakom slučaju skeptičan sam – ističe Pekić.

Registracija oko 100

Da bi se izvršio upis zajednice, potrebno je dostaviti, uz prijavu za upis u registar osnivanja zajednice etažnih vlasnika – sa kompletom obrazaca akata za upis u registar osnivanja, i sljedeće isprave i dokaze: osnivački akt zajednice, overen spisak članova zajednice, odluku o imenovanju članova zajednice, overeni potpisi lica ovlašćenih za zastupanje zajednice, izvode iz knjige uloženih ugovora izdate od Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Područna jedinica Banjaluka – neoverena fotokopija, kao dokaz etažnog vlasništva – za članove zajednice, dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi. Za sve dodatne informacije kao i za pravnu pomoć etažni vlasnici mogu se obratiti Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja. Gradska taksa za registraciju zajednice iznosi 50 KM, ali da bi se registracija završila tu su i troškovi pečata i još neki dokumenti, što na kraju iznosi oko 100 KM.

Izvor: Pressrs.ba