Banjaluka: Njega su glumci budili usred noći da im da odgovore

Malo je onih koji u Banjaluci, ali i van nje, na pomen imena Milorad Telebak neće pomisliti na pravopis, srpski jezik i ćirilicu, jer trag koji je naš najpoznatiji lingvista ostavio na ovom polju neizbrisiv je i trajan.

Telebak, koji je preminuo prije tačno godinu dana, bio je najpoznatiji lingvista na ovim prostorima i njegovo znanje niko nije dovodio u pitanje. Sarađivao je sa mnogim institucijama, organizacijama, održao je brojna predavanja, tribine, snimio seriju edukativnih emisija, na kojima je pozivao Srbe da čuvaju svoje pismo, ćirilicu, da uče pravilno da pišu i govore, da koriste što manje tuđica. Dakle, rekao bi nekada šaljivo Telebak, da radimo sve što ne radimo.

Da niko nije dovodio u pitanje znanje koje je imao, a koje je i nesebično prenosio na druge, potvrdio je i glumac Narodnog pozorišta Srpske Aleksandar Stojković Piksi.

“Sa njim je bilo zadovoljstvo raditi, zbog njegove lakoće i jednostavnosti sa kojom je prilazio svom poslu. U njegov sud niko nije sumnjao, nego smo svi sa strepnjom čekali da kaže šta misli o predstavi, jer ako on kaže da će biti uspješna, to tako i bude”, kaže Piksi.

Cijeli svoj život, kaže Piksi, kroz svoj rad trudio se da nam objasni zašto je važno da čuvamo svoj jezik i pismo. Dužni smo sada da nastavimo njegovu misiju, da volimo svoj jezik.

“Vidio je koliko nismo svjesni značaja čuvanja i njegovanja sopstvenog jezika i pisma. I danas kada prođete gradom nema ni jedan odsto ukupno naziva firmi, lokala, preduzeća da su napisani na ćirilici. Pa čak i sud nam odluke i rješenja šalje na latinici, pa i brojne republičke institucije. To je skandalozno”, smatra Piksi.

Postoji anegdota koju je Telebak vrlo rado pričao, kaže Piksi, a to je da mu se dešavalo da ga usred noći probudi telefon, jer su ga zvali glumci da im kaže kako se nešto pravilno kaže, jer su oni počeli raspravu, naravno u kafani.

“Jednostavno, od njega se očekivalo da u po dana i u po noći zna odgovor i na najkomplikovanije pitanje”, kaže Piksi.

Razvoj srpskog jezika i ćirilice, pravilan izgovor, lijepo izražavanje, te da se sa malo riječi puno kaže, bila je Telebakova životna misija, koju je sa lakoćom prenosio i na druge.

U svoja predavanja unosio je dozu duhovitosti, kako bi svima na šaljiv i jedinstven način objasnio kako ne treba i kako treba govoriti. Ono što je za druge bio komplikovano gramatičko pravilo, za njega je to bilo nešto jednostavno, što je mogao da objasni u par duhovitih rečenica.

U svojim predavanjima oštro je kritikovao svakog ko ne vodi računa kako i šta govori, naročito javne ličnosti. Čuo je novinara da kaže da je “Isus na današnji dan pogreban”, da je muzičar “virtouz”, pa čak i da postoje krave “sentimentalke”, ali i ministra koji kaže da je “to dogovorito sa sindikatom”.

“Strašno je javno govoriti, a nemati osjećaj odgovornosti da to slušaju ljudi koji znaju i sramotiti se i obrukati se. Moramo ga znati, a ne kvariti”, govorio je Telebak.

Isticao je i da oni koji ne vode računa o jeziku, ne vode računa ni o sebi, te da će Srbi nestati kao narod ako se budu nastavili ponašati neodgovorno, nerazumo, neshvatljivo, jer u tom slučaju nije daleko dan kada neće biti srpskog jezika.

“Srbi su jedini narod koji više voli engleski jezik, nego srpski. To je jedinstven narod koji više voli koristiti tuđe pismo, nego svoje, a koje je savršeno. Koji je to defekt u nama”, govorio je Telebak.

Napominajo je da je srpski jezik pun “aplikacija, trendova, surfera, biznismena”, te da jezik vlasti i birokratije “nije jezik komunikacije, već jezik manipulacije, to je prodavanje magle”, a sve je to ilustrovao primjerima da se umjesto riječi sirotinja, koristi izraz “građani sa nižim standardom” ili se izrazom “stambeno nezbrinuto lice” mijenja riječ beskućnik.

Milorad Telebak umro je 8. aprila prošle godine u 79. godini.

Rođen 1942. u Nevesinju, a u Banjaluku je došao 1992. godine. Bio je angažovan kao lektor u Narodnom pozorištu Republike Srpske i na Radio-televiziji Republike Srpske. Bio je član Komisije za fonologiju i Komisiji za standardni jezik u školstvu, administraciji, izdavaštvu i javnim glasilima, te član Udruženja književnika Srpske i Udruženja književnika Srbije. Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda, a dobitnik je i književnih nagrada “Sveti Sava”, “Kočićevo pero” i “Stuplje”.

Profesor Milorad Telebak autor je poznatog TV serijala “Govorimo srpski”, brojnih radio emisija, priručnika i novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi.

Banjaluka.com