Banjaluka: Niko neće da se školuje za rad u „Šumama“

U Politehničkoj školi u Banjaluci ove godine nije formirano odjeljenje šumarskih tehničara zato što je u dva upisna roka samo pet učenika pokazalo interesovanje za ovaj smjer, potvrdili su iz ove škole za CAPITAL.

Vijesti o teškom stanju u javnom preduzeću „Šume Republike Srpske“, kašnjenju plata i ogromnom višku zaposlenih uticalo su na to da osnovci ne žele da se školuju za pomenuto zanimanje.

Da zlo bude gore, ništa bolje nije ni na Šumarskom fakultetu u Banjaluci na koji se za nastupajuću školsku godinu upisalo samo 14 studenata. To je minimalan broj da bi se uopšte organiozovala i započela akademska godina.

Iz Politehničke škole nisu željeli da govore o razlozima zbog kojih ne postoji interesovanje za zanimanje šumarski tehničar, dok su iz uprave Šumarskog fakulteta kratko rekli da oni na otprilike istom nivou drže broj studenata.

„Što se tiče srednje škole, manjak interesovanje bi u prvom redu mogao da bude zbog toga što djeca žele da se školuju za nova i atraktivnija zanimanja. Svakako da njihovi roditelji prate vijesti o višku zaposlenih i kašnjenju plata, pa se plaše da djeca neće moći da nađu posao zbog čega ih usmjeravaju na druga zanimanja“, kažu sa fakulteta.

Bivši poslanik SP-a i spoljni član skupštinskog Odbora za obrazovanje, nauku i kulturu Dalibor Stević kaže da na šumarskim fakultetma u Srpskoj nije alarmantno stanje, jer se održava otprilike isti broj studenata.

„Na Šumarskom fakultetu u Vlasenici su mi rekli da čak imaju i vanredne studente iz Crne Gore. Svake godine oko 2.000 studenata iz RS upiše se na visokoškolske ustanove u Srbiji, a ove godine je zbog situacije u Srbiji veliki broj mladih odlučio da ovdje upiše fakultete“, kaže Stević za CAPITAL.

Kada je u pitanju srednja škola u Banjaluci, on nema precizno objašnjenje zašto nije bilo interesovanja za zvanje šumarski tehničar, ali smatra da svakako imaju uticaja i vijesti o stanju u tom preduzeću.

„Neće djeca u šumu zato što u šumi nema wi-fi i interneta. Iako možda zvuči duhovito, to bi zaista mogao biti jedan od razloga zbog koga vlada slabo interesovanje za to zanimanje“, kaže Stević i dodaje da uprava „Šuma“ ulaže veliki napor da popravi stanje u tom preduzeću, braneći time svog partijskog druga i direktora „Šuma“ Blaška Kaurina.

Za razliku od njega, poslanik PDP-a i član istog skupštinskog odbora Tanja Vukomanović kaže da je jedna mogućnost da su mladi digli ruke od šumarstva zato što neće da posvete godine školovanja za sektor koji je potpuno uništen ili su se pomirili sa tim da za tu oblast ne treba struka već članska karta, pa umjesto u školu ili na fakultet idu u partiju.

„Godinama zanemarivni problemi u šumarstvu u sada dolaze na naplatu. Šumska gazdinstva već dugo služe za političko i kadrovsko zbrinjavanje, što je ugrozilo njihovu funkcionalnost, a mladi ljudi to vide. Zašto bi se školovali za nešto čijoj propasti svjedoče i još gledaju kako radnici ne primaju platu“, kaže Vukomanović za CAPITAL..

Prema njenim riječima, upravljanje u tom preduzeću je povjereno uglavnom nestručnim pojedincima, a sistemska korupcija obuhvata sve od otpremača do direktora.

„Nivo tehnološkog razvoja ostao je na prijeratnom, uz nagomilavanje velikog broja zaposlenih, što je proizvelo nekonkurentnost i hroničnu nelikvidnost. Sve to se odrazilo na obrazovni sistem i proizvelo slabo interesovanje učenika i studenata za šumarstvo“, kaže Vukomanović.

Ako se taj trend nastavi, ističe ona, odlaskom sadašnjih radnika u penziju pojaviće se dramatičan nedostatak stručne radne snage neophodne za očuvanje i unapređenje šumarstva.

„Posebno zabrinjava to što za ovakvo stanje niko nije snosio odgovornost, niti se nazire rješenje. Isti ljudi iz istih struktura i dalje upravljaju šumarskim sektorom, čime se reprodukuje kriza i blokiraju svi pokušaji ozbiljnih reformi. Nažlost, na najvažnijim funkcijama su ljudi sa upitnim obrazovanjem, tako da je dobro da iko više ikakvu školu upisuje“, kaže ona.

Izvor: Capital/ Darko Momić