Banjalučki vatrogasci apeluju na građane: Nemarnost pali dimnjake

Sa dolaskom hladnijih dana i pojačanim loženjem u Banjaluci je zabilježen rast broja zapaljenih dimnjaka, zbog čega vatrogasci apeluju na građane da redovnim održavanjem dimovodnih sistema spriječe moguće požare.

Intervencije sve učestalije

Komandant banjalučke vatrogasno-spasilačke brigade Miroslav Malinić rekao je za “Glas Srpske” da su posljednjih desetak dana intervencije zbog zapaljenih dimnjaka postale učestalije.

– Uzroci su građevinski nedostaci ili nečišćenje dimnjaka. Ako su uređaji i građevinski dijelovi kao što su dimnjaci urađeni kako treba, vrsta energenta ne bi trebalo da bude faktor koji uzrokuje požar – naveo je Malinić.

Prema njegovim riječima, požar često nastaje zbog začepljenja dimnjaka.

– Sve zavisi od toga kako se koristi dimnjak i da li ispunjava standarde za određeno grijno tijelo ili ložište – poručio je on.

Malinić je dodao da dimnjake treba čistiti u zavisnosti od upotrebe, istakavši da je prije početka sezone grijanja obavezno čišćenje.

Prvi znak zapaljenja

– Može biti čišćen i pet puta godišnje. Isto je kao i kad automobil servisirate nakon pređenih kilometara. Ako ne pređete kilometre, ne servisirate ga, ne mijenjate ulje. Ista je situacija i sa dimnjacima. Sve zavisi od upotrebe. Koliko se vremena loži, kako se loži, šta se loži. Ako nije korišten mjesec dana, nema potrebe da se čisti – pojasnio je on.

Prvi znak zapaljenja dimnjaka je plamen na njegovom izlazu, kako kaže, te pojava gustog dima.

– Ponekad se dešava da se vraća dim kod samog ložišta, jer vatra jednostavno ne može da gori u šporetu zbog nedostatka izmjene toplote i cirkulacije kroz dimnjak – rekao je Malinić.

Prema njegovim riječima, svaki građanin je dužan kad uoči požar da pokuša bez opasnosti po sebe i druge da ga ugasi i da obavijesti vatrogasnu jedinicu. Sa opasnošću se susreću redovno na terenu. A kako tvrdi, sve izvedbe koje nisu dobre mogu dovesti do takve situacije.

– Ako je dimnjak izveden nekom cijevi, a nije izolovan od drvene konstrukcije, ako dimovodni kanal prolazi kroz horizontalne i vertikalne prepreke, ali i u slučaju ako je uzidana krovna konstrukcija u dimnjak, može doći do požara – naveo je Malinić i istakao da dimnjak mora biti samostojeći i izolovan, da se požar ne bi mogao dalje prenijeti. Brzina prelaza požara sa jednog objekta na drugi, kazao je, zavisi od blizine i visine objekata te skladištenja gorive materije.

Malinić je izjavio da do porasta intervencija u odnosu na prethodnu zime nije došlo.

– Decembar je, hladniji su dani, tokom dana temperatura je oko nule, tako da građani više lože vatru. Kads je povećano loženje, bude i više posla, tako da trenutna situacija što se tiče naših intervencija nije lošija u odnosu na prošlu godinu – poručio je on.

Kazne

Iz Odjeljenja za komunalnu policiju ranije su rekli da su čišćenje i pregled dimnjaka obavezni najmanje jednom godišnje. Za nečišćenje dimnjaka fizičkim licima naplaćuju kaznu od 100 do 600 KM.

Pravna lica kažnjavaju iznosima od 500 do 7.000 KM, odgovorno lice u pravnom licu od 200 do 1.800 KM. Dok je kazna za samostalnog preduzetnika od 200 do 1.000 KM.

– Davalac komunalne usluge dužan je korisniku usluge izdati potvrdu u kojoj je navedeno da je izvršeno čišćenje i provjeru ispravnosti dimnjaka i uređaja za loženje – saopštili su ranije iz odjeljenja.

Izvor: Glas srpske / Foto: Glassrpske