Banjalučanin Uroš Zrilić predstavio rad iz astronomije

Banjalučanin Uroš Zrilić (18), učenik četvrtog razreda banjalučke Gimnazije računarsko-informatičkog smjera, koji već treću godinu učestvuje na seminarima Istraživačke stanice Petnica, ove godine je predstavio projekat iz sfere astrofizike te je simulirao kako formirane planete utiču na ostatak svog protoplanetarnog diska.

Uroš Zrilić: Ljubav prema astronomiji odmalena

Inače, kako je ispričao za “Nezavisne novine”, on je još odmalena bio zainteresovan za astronomiju, ali u redovnom školovanju nije imao priliku da se bavi time.

“Ja sam već tri godine na seminarima Petnice, s tim da je na Astronomiji 1 uvodni seminar, gdje se uvodimo u naučnu metodu, tj. kako se radi u nauci, zatim osnove matematike i fizike, dok se u Astronomiji 2 radi na sopstvenom istraživanju uz podršku mentora. Tada možemo raditi u grupama ili pojedinačno. Pritom, ovo je moj drugi rad”, ističe Zrilić te dodaje da je učestvovao i prošle godine.

Na projektu radi od trećeg razreda

“Čitav proces je jako značajan, a naučio sam mnogo toga što je proširilo moje vidike. Oduvijek sam se zanimao za astronomiju, a kad sam čuo za seminare u Petnici odmah sam se zainteresovao. Inače, kad sam prvi put krenuo na seminare bilo mi je čudno, te mi je trebalo vremena da se naviknem i vidim kako sve funkcioniše”, priča Zrilić te dodaje da je odmah nakon toga poželio da dođe ponovo.

Pojašnjava da je na ovom projektu počeo raditi u trećem razredu.

“Tema mog projekta je bila “Kako mlade planete utiču na ostatak svog sistema”. Tj. htio sam da simuliram kako formirane planete utiču na svoj protoplanetarni disk. To je, u stvari, disk gasa i prašine koji orbitira oko novonastale zvijezde i iz kojeg tokom vremena nastaju planete, a koje svojom gravitacijom utiču na disk. Pravio sam hidrodinamičke simulacije ovog sistema, u kojima sam htio da vidim kako planeta utiče na gas i čestice prašine u svom sistemu. Te kako nastaju praznine, odnosno ti prstenovi, gdje je smanjena gustina čestice i gasa, ali i kako se formiraju prstenovi koji nastaju zarobljavanjem tih čestica prašine na obodima tih praznina. Potom sam simulirao kako se zračenje zvijezde prostire kroz disk”, kaže Zrilić.

Prije toga je, navodi, simulirao vještačka posmatranja radijacije u disku.

“Za rezultat sam dobio da je moj model uspio da rekreira tu prazninu i prsten. Dosta je tamniji taj simulirani disk. Razlog tome je što sam posmatrao samo milimetarske čestice prašine. Ali u daljem radu planiram posmatrati još manje čestice prašine kako bih dobio što preciznije rezultate”, ističe ovaj mladi nadareni učenik.

Odlazi u inostranstvo

A kada je u pitanju buduće usmjerenje, Zrilić ističe da bi volio ostati na prirodnim naukama.

“Zanimaju me fizika, astrofizika i astronomija. Planirao sam da studiram fiziku, ali bih mogao da se bavim i astronomijom ako bih otišao na master i doktorat. Zasad još nisam siguran da li bih se radije bavio time ili prešao u neku industriju. A što se tiče studiranja, najvjerovatnije ću ići negdje vani”, zaključuje Zrilić.

Izvor: Nezavisne