Vinski putevi Fruške gore

Istorija fruškogorskih vinograda je uzbudljiva priča. Mnogima je poznata spoznaja koja plansku sadnju čokota na Fruškoj gori smješta u vrijeme vladavine cara Proba (Marcus Aurelius Probus), koji je dozvolio da se i u rimskim provincijama podižu vinogradi. Nestanak Rimljana sa istorijske pozornice nije ugrozilo vinograde na Fruškoj gori. Oni su poput feniks cvjeta (Ramonda nathaliae), tokom vijekova koji su uslijedili, nadživjeli carevine, monarhije i države, preživjeli ratove, seobe i krizu izavanu filokserom.

Ljubav prema vinogradima i vinu, te trudoljubivost kojom su pradjedovi vinari sačuvali vinograde i znanje o pravljenju vina, odbranila je fruškogorsko vinogorje kroz minule vijekove. Tradicija vinarstva i vinogradarstva generacijama se kao nenametljiva istina sa djedova i očeva prenosila na unuke (dječake i djevojčice) potonje uspješne vinare. U selima vinskog Srema nekada je svaka kuća imala vinograd pa se sa susjedima iz donjeg Srema razmjenjivala saćurica (okrugla manja korpa od rogoza) grožđa za saćuricu žita. Tada se i bogatstvo fruškogorske porodice mjerilo buradima vina, a vinogradarski posao se među svim seoskim poslovima najviše cijenio. Postoji značajano nasljeđe koji su razvoju vinogradarstva tokom vijekova dali manastiri i vlastelinska imanja, naročito ona u posjedu vlastelinske porodice Odeskalki. Bili su to neformalnih centara znanja, vještina i tehnologije vina, ali prvi izvoznici fruškogorskog vina u evropske centre i na carske i plemićke trpeze.

Savremene vinske priče fruškogorskog područja, iznikle na tradiciji koju grije ljubav prema misteriji vina i čuva ljepota, blagost, te bogatstvo predjela na kojima nastaju, ušle su na velika vrata u tirističku ponudu Republike Srbije. Suštinu ovog niza čine priče o porodicama vinogradara i vinara, o vinogradima koje njeguju, o vinima koje prave, svetkovinama u slavu vina koje čuvaju, te o vedrini kojom dočekuju goste. Tu su i vinarije u privatnom vlasništvu koje mogu da proizvedu onu količinu vina koja je neophodna za kontinuirani izvoz na evropska i druga tržišta. U svakoj vinariji koju posjetite susrešćete specifičan ugođaji i ponude na način da i poslije pedesetak obilazaka svaki novi odabir na vinskom putu donosi neotkriveno, osobeno iskustvo. Jedno od takvih je i gastronomsko obilje ukusa, mirisa i boja koje pretežno nastaje u okviru istog porodičnog vinskog gazdinstva ili u susjednim selima.

Sve fruškogorske vinarije slijede dug i naporan put koji vodi do čaše pune božanskog pića, a započinje u vinogradima, odabirom sortimenta grožđa i negom vinove loze. Savremeni sortiment za proizvodnju bijelih fruškogorskih vina čine: italijanski rizling (grašac bijeli), rajnski rizling, šardone, sovinjon bijeli, traminac, muskat krokan, muskat otonel zatim neoplanta, sirmium, župljanka, sila, nova dinka, petra, zlata, lela, liza, mila, lasta, bačka, panonija, rani rizling i dr, a za crvena vina: merlo, frankovka, portugizer, kaberne sovinjon, kaberne fran, pino crveni, širaz, marselan, prokupac, tamjanika, vranac, probus i dr. Nagrade na najvažnijim svjetskim smotrama i ocjenjivanjima vina svjedoče da su slavu ovog vinskog rejona pronijela bijela vina, a da je posljednjih godina zahvaljući nagradama za roze i crvena vina na najvažnijoj vinskoj smotri, Decanter World Wine Awards i ocjenama na platformi Wine Advocate, otvoren put ka novoj, sveobuhvatnijoj percepciji vina fruškogorskog vinogorja na međunarodnom planu.

Fruškogorske vinarije su nikle, kako na prednostima teroara i ljubavi prema vinima koja traje generacijama, tako i na atraktivnostima Fruškogorja, toj riznici prirodnih ljepota, spomenika kulture, legendi i mitova. Teško je odoljeti mogućnosti da se posjeta vinarijama ne poveze sa obilaskom kompleksa srpskih, pravoslavnih manastira, crkava, znamenitih mjesta, jezera ili ne iskoristi za šetnju kroz šume, boravak u banji, izletištu… Sadržajnost fruškogorskog prostora omamljuje. Jedan od načina da se savlada izuzetno sadržajan prostor premrežen vinarijama je da krenete tragom šest vinskih puteva. To su: „Novosadski i temerinski vinari i vinarije“, „Vina kićenog Srema (Beočin-Čerević-Banoštor)“, „Sremski Karlovci – Vinska galaksija“, „Vinogradi u zagrljaju Dunava sa pogledom na Tisu (Stari i Novi Slankamen – Slankamenački Vinogradi – Krčedin – Inđija)“, „Tragom vlastelinske porodice Odeskalki (Susek – Neštin – Šid – Erdevik – Bikić Do)“ i „Vinske iriške priče.“

Vinske rute spajaju prirodne atraktivnosti i stvorene vrijednosti Fruške gore na način da se naselja poznata po prirodnim ili kulturno-istorijskim vrijednostima kao što su: Sremska Kamenica, Ledinci, Rakovac, Beočin, Čerević, Banoštor, Sremski Karlovci, Susek, Neštin, Erdevik, Šid, Bikić Do, Stari i Novi Slankamen, Slankamenački Vinogradi, Inđija, Krčedin, Mala Remeta, Irig, Rivica i dr. sada istraže i upoznaju i kao centri vinskog turizma. Na tom putu ka vinskim iskušenjima svaka vinarija koju posjetite pružiće vam osobenu notu radosti i pitku aromu Fruške gore kao gatka koja donosi poželjnu i toplu emociju.

Gordana Stojaković

Turistčka organizacija Grada Novog Sada

www.novisad.travel