Objavljeno: 11. 2. 2026 u 18:00h
U posljednjih deset godina svjedočimo nevjerovatnoj eksploziji informacija. Svaki klik na internetu, svaki senzor u fabrikama ili transakcija karticom u prodavnici stvara podatke koji su postali izuzetno vrijedni. Međutim, stari načini obrade podataka više nisu dovoljni da bismo razumjeli tolike količine informacija. Tu na scenu stupa umjetna inteligencija. Ona nije samo običan alat, već predstavlja veliku promjenu koja omogućava mašinama da prepoznaju obrasce i donose odluke brzinom koju čovjek ne može pratiti.
Da bismo razumjeli kako umjetna inteligencija poboljšava analizu, moramo pogledati kako se analiza podataka razvijala. Ranije su se firme uglavnom bavile onim što se već dogodilo – gledale su izvještaje o prodaji ili troškovima iz prošlog mjeseca. To se zove deskriptivna analiza.
Dolaskom umjetne inteligencije, fokus se pomjerio na predviđanje onoga što će se tek desiti. Umjesto da samo gledaju stare brojeve, moderni sistemi koriste algoritme koji uče iz novih podataka i prilagođavaju se u stvarnom vremenu. To znači da sistem može prepoznati da će prodaja nekog proizvoda pasti i prije nego što se to stvarno desi, dajući firmi vremena da reaguje.
Glavni dio umjetne inteligencije koji se koristi u analizi podataka je mašinsko učenje. To funkcioniše tako što programer ne piše stroga pravila za svaki korak, već kreira model koji sam uči na osnovu hiljada primjera.
Postoje tri glavna načina kako ovi sistemi uče:
Veliki izazov u analizi podataka je to što većina informacija nije u urednim tabelama. To su tekstovi, e-mailovi, objave na društvenim mrežama ili snimci razgovora. Klasični programi teško čitaju ovakve podatke, ali umjetna inteligencija koristi posebne metode za obradu prirodnog jezika.
Zahvaljujući tome, firme mogu automatski analizirati hiljade komentara korisnika na internetu. Umjetna inteligencija može osjetiti da li su ljudi zadovoljni ili ljuti, pa čak i prepoznati ironiju ili sarkazam. To omogućava kompanijama da odmah poprave uslugu ako primijete da se mnogo ljudi žali na isti problem.
Ljudi koji rade s podacima obično troše najviše vremena na njihovo “čišćenje” – popravljanje grešaka, brisanje duplih informacija i sređivanje tabela. To je dosadan posao u kojem se lako griješi. Umjetna inteligencija sada preuzima taj dio posla. Ona može sama prepoznati koji su podaci bitni, a koji su samo smetnja, što ljudima ostavlja više vremena za donošenje važnih poslovnih odluka.
Moć analize podataka uz pomoć umjetne inteligencije najbolje se vidi u svakodnevnom životu i različitim granama industrije.
U medicini umjetna inteligencija spašava živote tako što analizira medicinske snimke. Doktori ponekad mogu previdjeti sitne promjene na snimku, ali algoritmi mogu uočiti najsitnije anomalije koje ukazuju na bolest u najranijoj fazi. Također, analizom podataka o pacijentima, ovi sistemi mogu predvidjeti koji pacijenti imaju najveći rizik od određenih komplikacija.
Banke koriste ove sisteme kako bi nas zaštitile od krađe. Svaki put kada provučete karticu, umjetna inteligencija provjerava hiljade detalja: gdje se nalazite, šta kupujete i koliko obično trošite. Ako sistem primijeti nešto neobično, može trenutno blokirati transakciju i spriječiti štetu.
U fabrikama senzori stalno šalju podatke o radu mašina. Umjetna inteligencija analizira te podatke i može javiti radnicima da će se neka mašina pokvariti za tri dana, čak i ako ona trenutno radi savršeno. To se naziva prediktivno održavanje i štedi ogroman novac jer se izbjegavaju iznenadni zastoji.
U svijetu sporta podaci su postali ključni za pobjedu, može se pročitati na sajtu Kladomat. Klubovi prate svaki pokret igrača, njihovu brzinu i umor. Svi ti podaci se skupljaju kako bi se poboljšali treninzi i taktika. Također, ti podaci služe za vrlo precizno analiziranje podataka za sportske prognoze kako bi se dobila jasnija slika o tome ko ima veće šanse za uspjeh u narednim utakmicama.
Iako je umjetna inteligencija moćna, ona donosi i određene probleme. Jedan od njih je “problem crne kutije” – to znači da nekada dobijemo tačan rezultat, ali ne znamo tačno kako je kompjuter došao do njega. To može biti problem u pravosuđu ili pri odobravanju kredita, gdje je važno imati jasno obrazloženje.
Drugi problem su predrasude. Ako sistem učimo na podacima koji u sebi već sadrže ljudske greške ili nepravde, umjetna inteligencija će te greške samo nastaviti ponavljati. Zato je važno da ljudi i dalje nadgledaju ove procese i paze na etiku.
U budućnosti će analiza podataka postati još jednostavnija. Nećemo morati biti programeri da bismo koristili ove moćne alate. Već se razvijaju sistemi kojima možemo postaviti pitanje običnim jezikom, kao da razgovaramo s kolegom, a oni će nam odmah izvući odgovor iz miliona podataka.
Također, analiza će se sve više dešavati direktno na našim telefonima ili uređajima koje koristimo, a ne samo na velikim serverima. To će značiti veću privatnost i brže rezultate.
Umjetna inteligencija je potpuno promijenila način na koji razumijemo svijet oko sebe. Više nismo zatrpani gomilom beskorisnih brojeva, već imamo alat koji nam pomaže da u tom moru informacija pronađemo ono što je zaista važno. Iako tehnologija napreduje, najvažnija je saradnja između čovjeka i mašine. Umjetna inteligencija daje brzinu i preciznost, ali čovjek je taj koji donosi konačne odluke i brine o tome da se ti podaci koriste na dobar način.
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.