Primjer drugačijeg urbanog života: U ovom naselju u Banjaluci nema kladionica

U vremenu kada gradski kvartovi sve češće gube mir i prepoznatljivost pod pritiskom komercijalnih sadržaja, u Banjaluci se razvija naselje koje ide u suprotnom pravcu. Umjesto brzine, buke i slučajnog urbanog razvoja, ovdje je fokus stavljen na porodicu, sigurnost i osjećaj zajednice.

Riječ je o prostoru koji je od samog početka planiran kao mirno i uređeno okruženje, u kojem stanari ne dijele samo adresu, već i sličan pogled na kvalitet života.

Ovo naselje poznato je kao tzv. naselje “Stepa”, koje se nalazi u Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića u podnožju Starčevice i posljednjih godina se izdvaja po svom drugačijem konceptu stanovanja.

Naselje po mjeri stanara

Jedna od ključnih odluka koja ovo naselje izdvaja jeste činjenica da u njemu nema kladionica, ali ni klasičnih prodavnica. Kako objašnjava Gordana Đajić, direktor i osnivač kompanije “Tehnoprom”, koja je investitor u ovom naselju, takav koncept nije donesen slučajno.

“Od početka smo željeli da napravimo prostor u kojem će ljudi imati mir i sigurnost, posebno kada su u pitanju djeca. Od samog starta, odlučili smo da u naselju neće biti kladionica. Takođe, u dogovoru sa kupcima stanova odlučili smo da u naselju ne budu ni klasične prodavnice, odnosno marketi, koji bi donosili dodatnu gužvu i buku“, ističe Đajićeva.

Dodaje da je ideja bila da i sami stanari učestvuju u kreiranju ambijenta u kojem žive, zbog čega su mnoge odluke donesene upravo u komunikaciji sa njima.

Naselje koje se razvija

Da zajednica u ovom naselju ne postoji samo na papiru, pokazuje i inicijativa stanara da zajedno brinu o prostoru u kojem žive. Predsjednici zajednica etažnih vlasnika, u dogovoru sa investitorom, pokrenuli su ideju da sami održavaju zelene površine i očuvaju igralište kao mjesto za odmor i igru uz obalu Vrbasa.

Investitor je, kako saznajemo, dao punu podršku takvoj inicijativi.

Takođe, pokrenuta je procedura da ovo naselje zaista nosi naziv “Stepa”.

Lokali koji prate ideju naselja

U takav koncept prirodno su se uklopili i ugostiteljski objekti koji danas predstavljaju jedno od glavnih mjesta okupljanja, a to su café Stepa bar i restoran Milunka.

Njihov vlasnik, Goran Kurtinović, ističe da ideja nije bila samo otvoriti lokal, već uklopiti se u duh naselja.

S tim u vezi, ni nazivi lokala nisu odabrani slučajno. Kroz njih se, kako objašnjava, želi skrenuti pažnja na istorijske ličnosti i vrijednosti koje nose.

“Naš koncept oslanja se na vrijednosti našeg naroda i poštovanje prema istoriji i tradiciji. Kroz ambijent, naziv i pristup gostima, ovi prostori podsjećaju na važnost identiteta i kulture iz koje dolazimo. Važno je naglasiti da takav pristup ne nastaje iz želje da se bilo ko isključi ili uvrijedi. Naprotiv, ideja je da se sa poštovanjem njeguje vlastito nasljeđe, uz jednako uvažavanje svega što je dobro, časno i pošteno kod drugih ljudi. Upravo ta ravnoteža između tradicije i otvorenosti daje naselju poseban karakter”, ističe Kurtinović.

Takođe, dodaje da su kroz Stepa bar i Milunku željeli da podsjete na ljude koji su ostavili trag u našoj istoriji.

“Ideja je da se to radi s poštovanjem, ali i da podstaknemo mlađe generacije da se zainteresuju i nauče nešto više“, navodi Kurtinović.

Balans između tradicije i savremenog života

Ono što ove lokale dodatno izdvaja jeste pokušaj da se napravi balans između savremenog ugostiteljstva i vrijednosti koje nadilaze svakodnevnu ponudu.

Upravo takav pristup doprinio je da Stepa bar i Milunka postanu više od ugostiteljskih objekata, mjesta gdje se ljudi zadržavaju, vraćaju i prepoznaju kao dio svoje svakodnevice.

“Posebnu ulogu u svemu tome ima investitor. Njihova odluka da poslovne prostore ne prodaju, već da zadrže kontrolu nad njihovom namjenom, omogućava da sadržaji u naselju budu pažljivo birani. Na taj način se izbjegava slučajnost tržišta i stvara prostor u kojem i sami stanari mogu učestvovati u oblikovanju duha zajednice”, pojašnjava Kurtinović.

Dodatni sadržaji

Ovo naselje uskoro će biti obogaćeno dodatnim kvalitetnim sadržajem.

Naime, za sutra je planirano ponovno otvaranje Ateljea 51, koji će funkcionisati kao slatki shop, a čiji će se proizvodi moći konzumirati i u prostoru Stepa bara, dodatno obogaćujući ponudu naselja.

Pozitivan primjer

Iako ovakav model nije čest, primjer ovog banjalučkog naselja pokazuje da postoji prostor za drugačije pristupe urbanom razvoju. Umjesto sadržaja koji donose kratkoročnu korist, fokus je stavljen na dugoročan kvalitet života.

U vremenu kada se često govori o gubitku zajedništva u gradovima, ovakvi primjeri pokazuju da je moguće graditi kvartove u kojima ljudi ne dijele samo prostor, već i odgovornost prema njemu.

Banjaluka.com