Martin Leberle uoči PRO PR konferencije: Bankarstvo između povjerenja i inovacija

U susret 23. PRO PR konferenciji, koja će se od 26. do 28. marta održati u Podgorici, razgovarali smo s jednim od ovogodišnjih predavača – Martinom Leberleom, predsjednikom Upravnog odbora NLB Banke AD Podgorica.

Martin Leberle (rođen 1965. godine), državljanin Njemačke, ima više od tri decenije iskustva u bankarskom sektoru. Svoju karijeru započeo je u HYPO banci u Minhenu, a potom je obavljao rukovodeće funkcije u Hypo Vereinsbank u Mađarskoj, UniCredit banci u Ukrajini, te u Hypo Alpe Adria banci u Bosni i Hercegovini. U BiH je bio predsjednik Nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostar i član Nadzornog odbora Heta Asset Resolution, Sarajevo.

U periodu od 2008. do 2012. godine bio je vlasnik i direktor kompanije Academy of Management KyivMunich, specijalizovane za konsalting i obuke, sa fokusom na tržište Ukrajine.

Martin Leberle se pridružio NLB Grupi u februaru 2016. godine, kada je imenovan za glavnog izvršnog direktora NLB Banke AD Podgorica i člana Odbora direktora. Danas obavlja funkciju predsjednika Upravnog odbora NLB Banke AD Podgorica.

Diplomirao je na VWA Akademiji za administraciju i ekonomiju u Minhenu, gdje je stekao diplomu iz poslovne administracije, kao i njemačku državnu diplomu iz bankarstva.

U razgovoru govori o značaju komunikacije u finansijskom sektoru, izazovima liderstva u vremenu stalnih promjena, kao i o načinu na koji banke danas pronalaze ravnotežu između povjerenja, inovacija i regulatornih zahtjeva.

1.Što za Vas znače odnosi s javnošću i koji su najveći liderski izazovi s kojima se menadžeri danas suočavaju?

Za mene su odnosi s javnošću prije svega upravljanje povjerenjem. U bankarstvu je povjerenje naša najvrijednija “valuta”, pa komunikacija mora biti transparentna, dosljedna i kredibilna. Istovremeno, odnosi s javnošću više nijesu završna faza nakon što se odluke donesu. Danas su sastavni dio samog procesa liderstva, jer reputacija i način na koji nas doživljavaju ključne zainteresovane strane utiču na gotovo svaku stratešku odluku. Savremeni lideri djeluju u okruženju ubrzanih promjena, obilja informacija i rastućih očekivanja društva da institucije budu otvorenije, odgovornije i bliže javnosti. Zbog toga moderno liderstvo podrazumijeva ne samo jasno strateško usmjerenje i donošenje odluka, već i sposobnost da se komunicira uvjerljivo, razumljivo i s punim integritetom.

2. Svjedoci smo užurbanog načina života. Dobar tim jednom lideru, poput Vas, može značajno olakšati posao. Kako Vi gledate na funkciju odnosa s javnošću u tom kontekstu?

Liderstvo je timski sport i nijedan izvršni direktor danas ne komunicira sam. Snažan PR i komunikacioni tim djeluje kao “radar” organizacije: stalno prati raspoloženje javnosti, očekivanja ključnih aktera, medijske narative i potencijalne reputacione rizike, kako bi se izazovi predvidjeli na vrijeme, a ne gasili u trenutku krize. U ovako dinamičnom poslovnom okruženju ključno je obezbijediti jasnu komunikaciju — unutar organizacije, kako bi zaposleni razumjeli strategiju i svoju ulogu u njenom ostvarivanju, i spolja, kako bi klijenti i šira javnost imali povjerenje u to šta radimo i zašto to radimo. Upravo tu odnosi s javnošću imaju nezamjenjivu ulogu: oni kompleksne odluke prevode na razumljiv jezik, povezuju činjenice u koherentnu priču i omogućavaju da se povjerenje gradi postepeno i dugoročno, a ne kroz povremene, ad hoc reakcije.

3.Mislite li da će umjetna inteligencija u budućnosti zamijeniti dio poslovanja banaka, ali i promijeniti ili čak zamijeniti ulogu funkcije odnosa s javnošću?

Vještačka inteligencija će nesumnjivo promijeniti bankarstvo. Već sada omogućava napredniju analizu rizika, efikasnije otkrivanje prevara, bržu obradu podataka i sve viši nivo automatizacije korisničke podrške, čime banke postaju i operativno efikasnije i sposobnije za personalizovanije usluge. Ipak, suština se ne mijenja: bankarstvo se temelji na povjerenju, prosuđivanju i odgovornosti. Algoritam može obraditi ogromne količine podataka, ali ne može preuzeti moralnu i reputacionu težinu odluke. Isto važi i za odnose s javnošću — vještačka inteligencija će ubrzati analitiku, olakšati praćenje javnog sentimenta i unaprijediti pripremu sadržaja, ali ne može zamijeniti stratešku komunikaciju, kredibilitet i ljudski narativ koji dugoročno gradi povjerenje. Zbog toga budućnost ne vidim kao izbor između ‘AI ili ljudi’, već kao partnerstvo u kojem tehnologija osnažuje liderstvo.

4. Koja Vam je bila najizazovnija situacija s kojom ste se susreli u odnosima s medijima?

Najizazovnije situacije nastaju kada postoji puno nepoznanica, a javnost očekuje brze i potpune odgovore. U bankarstvu se to obično dešava tokom regulatornih promjena, perioda veće tržišne volatilnosti ili velikih transformacionih projekata. Iskustvo me naučilo da tišina u takvim trenucima samo stvara prostor za spekulacije. Mnogo je odgovornije i pametnije jasno reći šta znamo, šta još uvijek provjeravamo i kada ćemo saopštiti sljedeće informacije. Uz to, važno je uvažavati ulogu medija: oni rade u interesu javnosti, a na nama je da obezbijedimo tačnost, otvoren dijalog i profesionalan ton, čak i kada je tema složena i pritisak veliki. I u najtežim trenucima, komunikacija mora ostati smirena, jasna i puna međusobnog poštovanja.