Kutle: Bankarski sektor u BiH je na zavidnom nivou i ima svijetlu budućnost

Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle u intervjuu za portal Banjaluka.com ocijenio je aktuelno stanje u bankarskom sektoru BiH. Posebno s aspekta globalne krize izazvane ratom u Ukrajini, Kutle govori o svim trenutnim izazovima u poslovanju banaka, a koje se direktno odražava i na živote građana. Naš sagovornik je optimističan i prognozira da uz dobre politike i vođenja poslovanja, nema razloga za brigu.

Pitanje: Iz ekonomskih krugova imamo pokazatelje da bankarski sektor u BiH ostaje stabilan, siguran i samoodrživ, što je najvažnije za buduće poslovanje svih subjekata. Dijelite li Vi optimizam i kako ocenjujete stanje u bankarskom sektoru BiH?

Kutle: – To nije optimizam, nego realnost koju potvrđuju brojke o tome šta su banke do danas napravile. To ne znači da se može spavati i da se ne mora aktivno razmišljati kako i šta bi trebalo činiti da bi banke i dalje bile to što jesu, ne zbog sebe samih, nego zbog onoga što one rade u svojoj misiji. Znači, zbog klijenata, fizičkih i pravnih osoba koje opslužuju, kao i kompletne društvene zajednice u kojoj funkcionišu.

Kriza u Ukrajini se, naravno, počela odražavati i na čitavu ekonomsku politiku u BiH, pa i na bankarstvo tako da smo primijetili neku malu stagnaciju u rastu depozita i kredita. To znači da su na depozitoj strani ljudi postali malo oprezniji, odnosno probaju imati nešto malo depozita kod sebe kući, a na kreditnoj strani je povučena ručna kočnica da se vidi razvoj događanja, jer je ova kriza izazvala povećanje inflacije.

A, inflacija nije nastala zbog povećanja potražnje za bilo kojim proizvodom pa je on poskupio, nego zbog nedostatka temeljnih sirovina na tržištu, pogotovo energenata. Taj nedostatak dovodi do povećanja cijena gotovih proizvoda koji će onda u konačnici uticati i na kvalitetu klijenata, a kvaliteta klijenata se jasno prebacuje i na kvalitetu banaka. Na to banke moraju biti spremne.

Pitanje: Koliko je trenutno bankarsko tržište stabilno iz Vašeg ugla?

Kutle: – Trenutno je stabilno, samo moramo biti spremni za budućnost. Da bi u budućnosti bili stabilni moramo aktivno se pripremati za sve ono što dolazi, kako nas ne bi zadesilo, i kako se ne bi bavili posljedicama. Treba odmah sagledati koji su uzroci sada na sceni i šta oni mogu proizvesti kako bi na vrijeme reagovali i bili i dalje ovakvi kakvi smo danas.

Pitanje: Svakako već imamo neka iskustva s obzirom na težak period iza nas koji je izazvan pandemijom. Već ste u javnom prostoru i govorili o tome da nam je upravo to pokazalo da ne upravljamo budućnošću kako smo mislili da možemo i da smo svjesni kakve je novine u načinu poslovanja donijela digitalizacija. Je li se bankarski sektor prilagodio novim uvjetima poslovanja i ima li strategije za sve buduće eventualne izazove?

Kutle: – Da, to nam je bila lekcija koja je pokazala kako moramo biti spremni uvijek optimalno, nema idealnog. Bitno je da optimalno reagujemo i da smo prvi na startu. Ovo sada sa krizom u Ukrajini donosi i druge izazove i posljedice koje će ostati s povećanjem cijena energenata i svega što je uzročno-posljedično djelovanje na poskupljenja gotovih proizvoda. Inflacija do 10 posto znači da će današnjih hiljadu maraka iduće godine vrijediti 900, a plata će biti gotovo ista. Zato svaki pojedinac mora prilagoditi svoj standard i budžet, a pogotovo kreditne otplate kako ne bi on došao u problem, a onda i onaj kod kojeg je taj građanin digao kredit. Dakle, nema mjesta pesimizmu, nego samo aktivnom razmišljanju koje nas može dovesti uvijek do nečeg boljeg nego što je bilo.

Pitanje: Kako komentarišete nedavnu izjavu iz Agencije za bankarstvo RS da su sve banke sa sjedištem u Republici Srpskoj likvidne, stabilne i imaju dugoročne planove daljeg poslovanja i razvoja na teritoriji Srpske. Možete li dati neke pobliže pokazatelje kada je u pitanju bankarski sektor RS?

Kutle: – Bankarski sektor Republike Srpske je jednako razvijen i radi u jednakim uslovima kao i sektor u Federaciji. Granice između RS i FBiH, pogotovo kada govorimo o klijentima, nema. Banke i u jednom i u drugom entitetu rade i funkcionišu, s tim što samo sjedište imaju u jednom ili drugom entitetu. Po definiciji je bankarski sektor Federacije gotovo duplo veći od Republike Srpske kad govorimo kvantitativno, ali to o sposobnosti ne govori ništa. Sposobnost bankaraskog sektora Republike Srpske je na zavidnom nivou, isto kao i Federacije. I problem koji je bio sa Sberbankom je isto kvalitetno riješen u oba entiteta, tako da ni tu nema nikakvih problema.

Pitanje: Znamo da sektor bankarstva investira i podržava lokalnu privredu i zajednicu kroz različita partnerstva sa vodećim evropskim i lokalnim institucijama, CSR aktivnosti i održive projekte. Vidite li tu neke dodatne šanse?

Kutle: – Vidimo naravno. To jeste određeni prozor u budućnost, ali ga moramo otvoriti na domaćoj sceni, jer u ovoj državi, u ovakvoj političkoj nestabilnosti, ovakvim prepucavanjima jednih i drugih, teško možemo imati veća inostrana ulaganja. I teško možemo približno iskoristiti ono što nam zemlja nudi od prirodnih bogatstava, sposobnih ljudi do geografskog položaja. Sve imamo, sve nam je Bog dao, ali se to kroz loše političke aktivnosti uništava i ne znam kome to može služiti na čast.

Pitanje: I za kraj, koji su to regulatorni izazovi na koje banke trenutno nailaze?

Kutle: – Mi smo u situaciji da zakoni o bankarstvu u BiH su jednaki, harmonizovani kao i oni u Evopskoj uniji. Tu imamo sreće da su Agencija za bankarstvo Republike Srpske i Agencija za bankarstvo Federacije BiH identične u zakonima i zato se i možemo razvijati bez ikakvih problema u BiH. Kroz tu regulativu i superviziju koju rade te dvije agencije, a sad pogotovo Agencija u RS je dobila i novog dirketora gospodina Srđana Šuputa kojeg dobro poznam i znam da će donijeti puno toga, sve to pomaže da bankarski sektor bude siguran, pravilno regulisan i da možemo imati svijetlu budućnost.

Banjaluka.com