Britanski stručnjak na PRO PR-u: “Budućnost pripada spoju čovjeka i vještačke inteligencije”

Britanski komunikacijski stručnjak Gasan Karijan (Ghassan Karian) tvrdi da AI ne mijenja samo brzinu analiziranja podataka, već i dubinu njihovog razumijevanja. 

Kazao je to u povodu svog predstojećeg učešća kao jednog od glavnih govornika na 23. Međunarodnoj PRO PR konferenciji, koja će se od 26. do 28. marta u Podgorici, vodećem regionalnom skupu posvećenom komunikacijskim liderima, 

1. Postavili ste globalne standarde u oblasti istraživanja. Ko su bili vaši klijenti i kako je sve počelo?

Sve je počelo sa jednostavnim uvjerenjem – da su odluke snažne onoliko koliko su snažni uvidi koji stoje iza njih. Na početku karijere primijetio sam da mnoge organizacije donose odluke na osnovu pretpostavki, a ne dokaza. To me je podstaklo da izgradim istraživačku praksu zasnovanu na dosljednosti, transparentnosti i globalnoj uporedivosti.

Tokom godina naši klijenti su bili multinacionalne kompanije, vladine agencije, međunarodne nevladine organizacije i vodeći univerziteti – svi sa zajedničkim ciljem: razumjeti ljude i tržišta sa preciznošću i dubinom. Od praćenja globalnog raspoloženja potrošača do oblikovanja nacionalnih komunikacionih politika, naš cilj je uvijek bio da podatke pretvorimo u stvarni uticaj.

2. Da li će algoritmi vještačke inteligencije promijeniti metodologiju tržišnih istraživanja i ako hoće – kako?

Svakako – vještačka inteligencija ne mijenja samo brzinu kojom analiziramo podatke, već i dubinu našeg razumijevanja. Tradicionalna tržišna istraživanja uglavnom su se oslanjala na uzorke, ankete i statističke procjene. Vještačka inteligencija donosi novu dimenziju: prepoznavanje obrazaca u velikim količinama podataka, kako strukturisanih tako i nestrukturisanih – od tekstova i slika do društvenih signala i ponašajnih tragova.

Prava transformacija leži u integraciji. Vještačka inteligencija nam omogućava da kvantitativne i kvalitativne uvide spojimo u realnom vremenu i tako stvorimo cjelovitiju sliku ljudske motivacije. Iako algoritmi mogu obrađivati informacije, oni i dalje ne mogu u potpunosti tumačiti značenje na ljudski način. Budućnost pripada partnerstvu između ljudskog rasuđivanja i vještačke inteligencije – gdje naučnici za podatke, psiholozi i stratezi zajedno rade na razumijevanju ne samo šta ljudi rade, već i zašto to rade.

3. Na konferenciju PRO PR dolazite kao najbolje ocijenjen govornik prema mišljenju učesnika. Kako ste doživjeli konferenciju PRO PR?

To je bilo zaista inspirativno iskustvo – ne samo zbog visokog nivoa stručnosti učesnika, već i zbog atmosfere iskrene radoznalosti i razmjene ideja. Konferencija PRO PR nije samo još jedan stručni događaj; to je zajednica u kojoj se praktičari, akademici i lideri okupljaju kako bi promišljali o ljudskoj strani komunikacije.

Najviše me oduševila otvorenost i naprednost diskusija – posebno o etici, reputaciji i tehnologiji. Priznanje učesnika mi mnogo znači, ali prava nagrada bila je energija zajedničkog učenja.

4. Po vašem mišljenju, koji su najveći izazovi u PR industriji, a koji u marketingu?

U odnosima s javnošću danas je najveći izazov – povjerenje. U doba dezinformacija, polarizovanih narativa i algoritamskog pojačavanja, kredibilitet je postao rijetka vrijednost. PR stručnjaci ne smiju samo upravljati porukama, već moraju ponovo graditi temelje javnog povjerenja – kroz transparentnost, odgovornost i autentično pripovijedanje.

U marketingu je, s druge strane, ključni izazov – relevantnost. Publika je fragmentisana, pažnja kratka, a vrijednosti se brzo mijenjaju. Brendovi se više ne mogu oslanjati samo na demografske podatke – moraju razumjeti kontekst, emocije i namjeru. Uspješni će biti oni koji gledaju dalje od kratkoročnih metrika i grade odnose zasnovane na značenju i obostranoj vrijednosti.

5. Svjedoci smo novih poslovnih praksi i promjena u ponašanju mlađih generacija, što utiče na odgovornosti i procese interne komunikacije. Kako vi to vidite?

Svaka nova generacija redefiniše radno okruženje – ali sada je razlika u brzini promjena. Mladi profesionalci očekuju transparentnost, uključenost i smisao – ne kao privilegije, već kao osnovne uslove. Takođe komuniciraju drugačije – horizontalnije, digitalnije i saradnički.

Ova promjena transformiše internu komunikaciju iz modela „odozgo prema dolje“ u dvosmjerni dijalog. Uspješne će biti organizacije koje znaju slušati jednako dobro kao što znaju voditi. Više se ne radi o „upravljanju zaposlenima“, već o uključivanju zajednice talenata.

Na kraju, ove promjene su pozitivne. One podstiču organizacije da postanu humanije – što je dobro i za organizacionu kulturu i za poslovne rezultate.