Zoran Adžić: Neshvatljivo stalno odgađanje otvaranja mosta na Savi

Ovogodišnji budžet grada Gradiška, planiran u iznosu od 48 miliona KM, po svemu sudeći, biće premašen i dostići će 52 miliona KM.

Ovo je rezultat povećanih investicija, posebno u oblasti građevinarstva, industrije, jačanja privrednog sektora i finansijske discipline, naročito sistemom objedinjene naplate komunalnih usluga.

O tome je za “Nezavisne novine” govorio Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Šta je sada u fokusu vlasti grada na Savi?

ADŽIĆ: “To su građevinski objekti, planirani budžetom za ovu godinu. Primarni su putevi u selima, društveni domovi, infrastruktura i drugi poslovi u cilju poboljšanja uslova života u ruralnim područjima.”

Na šta ste stavili naglasak u oblasti privrede?

“Nastavili smo aktivnosti na stvaranju boljih uslova za investicije u privredi. Primarni su Agrozona u Novoj Topoli i Slobodna ekonomska zona Liman, pored novog mosta i budućeg graničnog prelaza u Čatrnji.”

U kojoj fazi je Slobodna ekonomska zona?

“Završena je registracija, što je početni i najvažniji posao. Sada nema nazad, nego samo naprijed. Perspektive i mogućnosti, za lokalnu zajednicu, ali i cijelu regiju, su značajne. Desetak velikih kompanije koje posluju u Novoj Topoli zainteresovano je za poslovanje u Slobodnoj ekonomskoj zoni.”

Koju površinu zauzima ova zona i kada će biti vidljivi rezultati njenog poslovanja.

“Zona zauzima 200 hektara gradskog građevinskog zemljišta, što je, po površini, svrstava među najveće u ovom dijelu Evrope. Uslov svemu je otvaranje novog graničnog prelaza između Gradiške i Stare Gradiške.”

Koje su prednosti za preduzeća koja će koristiti usluge Slobodne ekonomske zone Liman?

“Biće to, nadam se, mali grad kojeg čine moderna tehnologija i industrija, u skladu sa savremenim evropskim i svjetskim trendovima. Sve uvozne i izvozne radnje su ubrzane uz značajne poreske, carinske i druge olakšice.”

Kakve interese od toga ima Gradiška?

“Gradiška se veoma uspješno pozicionirala na privrednoj mapi regiona. Prepoznata je kao povoljno mjesto za privredu, investicije, ulaganja, ali i za život. Zato smo u lokalnoj upravi usvojili najviše evropske i svjetske standarde, kako bismo mogli zadovoljiti nove potrebe tržišta i od toga imati više novca u budžetu.”

U kojem smislu se mijenja odnos prema investitorima, prema svima koji ovdje žele pokrenuti proizvodnju i obezbijediti radna mjesta?

“Naše opredjeljenje je da investitori budu u fokusu lokalne administracije, a ne njeni taoci. Ove tvrdnje potkrijepljene su sertifikacijom treće edicije BFC standarda, gdje je Gradiška ostvarila rezultat od 98,47 odsto. Radi se o procjeni povoljnog poslovnog okruženja.”

Na koji način ste uspjeli dostići ove standarde, šta ste učinili?

“Angažovali smo mlade stručnjake u različitim oblastima, dali im slobodu i šansu. Oni su se dokazali, iskoristili mogućnosti, a povoljan rezultat nije izostao.”

Kakvu ulogu ima Privredni savjet grada?

“Privredni savjet učestvuje u donošenju odluka, izradi razvojnih strategija, prati primjenu tih odluka i administrativnih procedura te prepoznaje nove poslovne mogućnosti. Iskustva su pokazala da je takva praksa uspješna i mi je sada želimo nadograđivati.”

Novi granični prelaz još nije otvoren. Kakve su reakcije Gradiške na tu činjenicu?

“To stvara nezadovoljstvo naših privrednika. To je nedopustivo. Most na Savi ima upotrebnu dozvolu tri godine, ali Komisija za prekograničnu saradnju nije definisala, odnosno legalizovala granični prelaz u Gradišci. To jasno govori o neozbiljnosti bh. administracije.”

Zagovara se oduzimanje najviše kategorije za prelaz Gradiška, iako su stvoreni uslovi za veći komfor i bolje uslove za sve putnike, posebno teretna vozila.

“Nedopustivo je da granični prelaz, na vratima Srpske i BiH, izgubi najvišu, prvu kategoriju, što podrazumijeva promet svih roba, uključujući i životinje. Ovdje je izgrađen karantin za stoku, prelaz je u potpunosti opremljen i zato je neshvatljivo zagovaranje ukidanja prve kategorije.”

Šta bi to praktično značilo?

“To sam objasnio Delegaciji za kontrolu graničnih prelaza iz Brisela. Osim zalaganja za otvaranje granice, što je u interesu privrednika i građana, naveo sam primjer transporta robe iz Gradiške za preduzeće u Slavoniji, udaljeno pet kilometara. Ukoliko dođe do ukidanja prve kategorije, kamioni će morati preko Svilaja, pa tako, umjesto pet kilometara, prelaziće 230 kilometara. Da li je to normalno i kome je u interesu?”

Šta je pozadina dosadašnjeg stalnog odgađanja?

“Ne znam šta se krije iza toga. Nije mi jasno. Republika Srpska je podržala izgradnju Pelješkog mosta, kako bi se ovdje situacija relaksirala, ali mi tome ovdje, nažalost, ne možemo svjedočiti. Prilikom polaganja temeljca za most, upozoreno je da on treba da služi svojoj svrsi. Ovako, ne vodi nigdje, još, nažalost. Nova nada je sredina decembra, koji se pominje kao novi rok. Vidjećemo.”

Kakva je sudbina sadašnjeg graničnog prelaza?

“Mi u Gradišci se zalažemo da to ostane međunarodni prelaz za putnička vozila i da se zajedno sa carinom premjesti u Staru Gradišku, da bude integrisan. U tom slučaju, vozila u Gradišci se ne bi zaustavljala, a grad bi napokon postao funkcionalan. To bi nam dalo mogućnosti da uredimo stari dio grada, izgradimo Srpsku varoš i druge projekte, koje smo davno osmislili i definisali regulacionim planom.”

Intenzivna izgradnja

U Gradišci je u toku gradnja sedam stambenih zgrada sa ukupno 150 stanova.

Cijena po kvadratu stana na periferiji je od 1.800 do 2.000 KM, a u centru od 3.000 do 3.200 KM. To je dokaz da su Gradišku mnogi prepoznali kao mjesto povoljno za život i ulaganje, naglasio je Adžić.

Infrastruktura

Za izgradnju seoskih puteva ove godine utrošeno je 1.850.000 KM.

“To su kraće, ali važne dionice, na čemu insistiraju mještani sela u Potkozarju i Lijevču. Prethodnih godina, asfaltirane su duže dionice, čime je, gotovo cijelo gardiško područje u potpunosti, infrastrukturno uređeno”, podsjeća Adžić.

On ističe i ovogodišnje poslove u gradskoj zoni, među kojima su renoviranje Partizanske ulice, izgradnja kanalizacione mreže, rasvjete, uređenje javnih povšina u naseljima Demirača, Tekija, Senjak.

Izvor: Nezavisne / Foto: Milan Pilipović