Zločin u Dobrovoljačkoj, 22 godine kasnije

Trećeg maja se navršavaju 22 godine od kada je izvršen ratni zločin nad pripadnicima JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Tog i prethodnog dana u oružanim napadima na pripadnike JNA u Sarajevu je ubijeno 42, ranjeno 73 i zarobljeno 215 ljudi.

Pripadnici vojnih i paravojnih formacija BiH napali su 2. maja 1992, Dom JNA u Sarajevu i još nekoliko vojnih punktova u gradu i ubili najmanje 3 pripadnika JNA.

Kao odgovor na napade na vojne punktove, pripadnici JNA su na sarajevskom aerodromu zadržali predsjednika ratnog Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, koji se u pratnji potpredsjednika vlade Zlatka Lagumdžije i kćerke vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.

Izetbegović je odveden u kasarnu JNA u Lukavici, nadomak Sarajeva, radi pregovora o bezbjednoj evakuaciji vojnika, oficira i civila na službi u JNA iz komande Druge vojne oblasti, kao i drugih kasarni koje su bile pod opsadom paravojnih snage u Sarajevu.

U pregovorima su učestvovali tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA general Milutin Kukanjac, komandant mirovnih snaga UN (Unrpofor) kanadski general Luis Mekenzi, član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, a bezbjednu evakuaciju garantovao je sam Izetbegović.

Pošto je sporazum postignut, kolona sa vozilima JNA krenula je iz komande u naselju Bistrik, a na njenom čelu nalazio se transporter u kojem su, kao zaštitnica, bili Izetbegović, generali Mekenzi i Kukanjac.

Kolonu je napalo oko 2.000 naoružanih ljudi i izvšilo masakr.

Po okončanju rata u BiH, Centar javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo je 25. maja 1996. podnio prvu krivičnu prijavu protiv 9 osoba, koju je 27. aprila 2005. MUP Republike Srpske dopunio i proširio na 15 osumnjičenih.

Istragu o zločinima nad pripadnicima JNA u Sarajevu vodilo je i vojno tužilaštvo JNA (kasnije VJ), ali kada su vojna tužilaštva ukinuta predmet je preuzelo specijalno tužilaštvo Srbije za ratne zločine.

Srpsko Tužilaštvo je najprije predmet proslijedilo Tužilaštvu BiH koje je 2003. pokrenulo istragu, ali nije nikada podiglo nijednu optužnicu. Zato je krajem 2008. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu proširilo istragu, a 29. decembra 2010. raspisalo međunarodne potjernice za 19 osoba iz BiH.

Strani član Tužilaštva BiH Džud Romano donio je 17. januara 2012. naredbu o obustavljanju istrage u “slučaju Dobrovoljačka” protiv 14 lica, među kojima i Ejupa Ganića, Zaima Backovića i generala Armije BiH Jovana Divjaka.

Oganizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske pokrenula je akciju izgradnju spomenika u Dobrovoljačkoj ulici ali još nije u potpunosti kompletirala potrebnu dokumentaciju.

Izvor: Agencije