Zašto Jehovini svjedoci biraju smrt umjesto transfuzije krvi? (Video)
Objavljeno: 28. 10. 2013 u 11:09h
Jehovini svjedoci odbijaju transfuziju krvi čak i u smrtnim slučajevima. Oni biraju smrt pod izgovorom da će Bog sve da vaskrsne, a ne žele da uzmu tuđu krv. Odgovor leži u njihovom učenju od koga ne žele da odstupe
Jehovini svjedoci su jedna od najbrojnijih, najrasprostranjenijih i najdisciplinovanijih vjerskih organizacija u svijetu. Oni za sebe tvrde da nisu sektaši.
Neke od glavnih karakteristika učenja Jehovinih svjedoka su da Isus Hristos nije razapet već da je obješen, pa zato nema poštovanja krsta. Hristova majka nije Bogorodica, a ne slave se nikakvi praznici.
Takođe, smatraju da se duša nalazi u krvi, pa zato nikada ne prihvataju transfuziju krvi “jer ako Jehovin svjedok uzme tuđu krv”, krv nekog grešnika”, onda više neće biti onaj isti od prije.
Oni se tako prije opredjeljuju za smrt, jer vjeruju da će bog sve da ih vaskrsne. Ljekari su mnogo puta dolazili u teške situacije, jer moraju da daju sve kako bi nekome spasili život, a taj neko ili porodica, u slučaju da su Jehovini svjedoci, odbijali su transfuziju i puštali da pacijent umre.
Ko su Jehovini svjedoci?
Broj članova iz godine u godinu raste, a cijeni se da ih trenutno ima oko dvadeset miliona u svijetu. Glavno sjedište im je u Bruklinu (savezna država Njujork u SAD), a njoj je potčinjena podružnica za Evropu, koja se nalazi u Njemačkoj, u blizini Frankfurta.
Hrista nazivaju svojim kraljem, a sami sebe „objaviteljima kraljevstva”. Sjedište sekte Jehovinih svjedoka za Srbiju je u Beogradu, a ukupan broj pristalica je oko 5.000. Imaju u zemlji oko 70 objekata.
Ako ćemo baptiste zapamtiti kao najbrojnije, adventiste kao subotare i neuspješne proroke drugog Hristovog dolaska, onda Jehovine svjedoke možemo proglasiti kao misionarsko-marketinški najspremniju vjersku organizaciju.
Jehovine svjedoke osnovao je 1851. godine Amerikanac Čarls Tejz Rasel. Oni su se najpre zvali „Društvo narodnih propovednika”, a potom „Društvo ozbiljnih istraživača Biblije“. Od 1931. zovu se Jehovini svjedoci. Objavljuju časopise „Kula stražara” i „Probudite se!”
U svojim bogomoljama-skupštinama, jehovisti uče svoje učenje, ali uče i kako da poučavaju, tj. kako da prenose i šire svoje učenje.
Inače, jehoviste zaista možemo sresti gotovo svuda: u poštama, bolnicama, na pijacama, ispred škola, fakulteta, na trgovima.
Žosi Dojon u svojoj knjizi “Bila sam Jehovin svjedok” svjedoči o vremenu provedenom u toj vjerskoj organizaciji i navodi da je morala da propovijeda 100 puta mjesečno.
Jevreji, svojevremeno, iz bogobojaznosti nisu uzimali ime Božje ni u govornoj, niti u pisanoj upotrebi, već su koristili razne formulacije.
Tako je jedna od zapisanih strozavetnih formula JHVH, a čita se „Jahve”, što znači „Bog”. Dakle, Jehova je pogrešno izgovorena formula JHVH, no „objavitelji kraljevstva” Boga nazivaju Jehovom, a sebe Jehovinim svjedocima.
Jehovini svjedoci svake godine u “Kombank Areni” organizuju kongres na kome se okuplja veliki broj pristalica te vjerske organizacije.
Izvor: Telegraf.rs
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
