Objavljeno: 18. 2. 2014 u 10:31h
Projekat kompanije “Komsar enerdži” u Srpskoj predstavlja najveću grinfild investiciju u energetskom sektoru na prostoru jugoistočne Evrope. Ukupna vrijednost investicije za TE “Ugljevik 3” i HE “Mrsovo” iznosi više od milijardu evra.
Kompanija “Komsar enerdži” investiraće ove godine u Republici Srpskoj oko 350 miliona KM u dva velika projekta koje realizuje: izgradnju TE “Ugljevik 3” i HE “Mrsovo” u opštini Rudo, a ukupna investicija oba postrojenja veća je od milijardu evra!
Projekat izgradnje TE “Ugljevik 3”, instalisane snage 2X300 MW u 2014. godini, osim prve faze izgradnje samog elektroenergetskog postrojenja, obuhvata i pokretanje površinskih kopova uglja “Ugljevik istok 2” i “Delići i Peljave -Tobut”.
Tu je površinski kop krečnjaka “Baljak”, završetak pripremnih radova na deponiji uglja u sklopu termoelektrane, nostrifikacija projektne dokumentacije za TE “Ugljevik 3”, izrada elaborata protivpožarne zaštite…
Biće izrađena studija priključenja na prenosnu mrežu BiH, pribavljanje potrebnih saglasnosti, dozvola i odobrenja za građenje TE “Ugljevik 3”, izgradnju dionice regionalnog puta – zamjenska saobraćajna veza za naselja Ugljevik – Mezgraja.
Neophodno je izraditi i projektno-tehničku dokumentaciju i eksproprijaciju zemljišta za Rudnik uglja “Ugljevik istok 2”, otkup zemljišta potrebnog za izgradnju Rudnika i TE, izgradnju rudničkog kruga, komunalne infrastrukture i pristupnih sabraćajnica za rudnik uglja “Ugljevik istok 2”.
Biće obavljena i priprema terena za uređenje odlagališta jalovine, te za nabavku mehanizacije potrebne za otvaranje rudničkih kopova.
Projekat izgradnje HE “Mrsovo” u prvoj polovini 2014. godine predviđa završetak procedure potrebne za dobijanje ekološke dozvole, kažu u ovoj kompaniji.
Izrađena je konačna verzija Studije uticaja na životnu sredinu, obavljena je stručna revizija studije i javni uvid studije. U toku je izrada Dokaza uz Studiju uticaja na životnu sredinu i nakon javnog uvida Dokaza očekuje se da dobiju ekološku dozvolu.
U januaru ove godine završena je revizija Idejnog projekta hidroelektrane i u toku je izrada Glavnog projekta.
Nakon što kineski partneri završe Glavni projekat, strane ovlaštene kompanije izvršiće nostrifikaciju. Ugovorena je i izrada Studije priključka hidroelektrane na prenosnu elektroenergetsku mrežu BiH. Paralelno sa izradom tehničke dokumentacije teče i postupak eksproprijacije zemljišta koje će biti potopljeno nakon formiranja akumulacije.
Urađen je i revidiran Elaborat eksproprijacije, a u toku je priprema zahtjeva za proglašenje opšteg interesa, nakon čega se ide u otkup zemljišta.
Cilj svih aktivnosti jeste da se do sredine godine prikupi sva dokumentacija i riješe imovinsko-pravni odnosi da bi se pribavilo Odobrenje za građenje hidroelektrane i počeli građevinski radovi.
U drugoj polovini godine planirana je izgradnja kampusa za smještaj radnika, gradilišnih radionica, snabdijevanje gradilišta vodom i električnom energijom, otvaranje kamenoloma. Zatim slijedi formiranje drobilišnog postrojenja i betonske baze i izrada pristupnih puteva i mosta nizvodno od brane.
Prvi radovi na skretanju toka rijeke i iskopu temeljnih jama betonske gravitacione brane planirane su za početak 2015. godine.
Planirano je da radovi, kada je riječ o Termoelektrani 3 u Ugljeviku, počnu do druge polovine 2014. godine, a predviđeni rok za izgradnju Termolektrane je 36 do 40 mjeseci od početka radova.
Ovaj projekat kompanije “Komsar enerdži” u Republici Srpskoj predstavlja najveću grinfild investiciju u energetskom sektoru na prostoru jugoistočne Evrope.
Ukupna vrijednost investicije, za oba postrojenja – TE “Ugljevik 3” i HE “Mrsovo”, iznosi više od milijardu evra.
U toku izgradnje TE “Ugljevik 3” i HE “Mrsovo” biće angažovano nekoliko hiljada radnika sa pretenzijom da to bude domaća radna snaga, dok će u toku redovnog rada eksploatacije objekata broj zaposlenih iznositi /za Rudnik i Termoelektranu “Ugljevik 3” /oko 1.000 radnika i za HE “Mrsovo” približno 30 radnika.
Veliki je značaj izgradnje “Ugljevika 3” s obzirom na kapacitet TE i s obzirom na to da prosječna godišnja proizvodnja električne energije u BiH iznosi 14. 700 GWh /izvještaj DERK-a iz 2012. godine/. Planirana proizvodnja od 4.380 GWh godišnje donijeće povećanje od oko 30 odsto u odnosu na dosadašnju proizvodnju.
Kompanija je odlučna u primjenjivanju najnovijih tehnologija koje zadovoljavaju najviše međunarodne standarde zaštite životne sredine i efikasnosti.
Osim velikih ulaganja u čiste izvore obnovljive energije, “Komsar”, takođe, uvodi najmodernije tehnologije koje zadovoljavaju najviše međunarodne standarde zaštite životne sredine i u konvencionalnoj proizvodnji električne energije.
“Kao i do sada i ubuduće će naši projekti biti nadgledani da bi se osiguralo da ispunjavaju najviše ekološke standarde i koriste savremene tehnologije, da bi se eliminisao svaki rizik od zagađenja životne sredine” – rečeno je ove kompanije.
Projekti “Komsar enerdžija” su u skladu sa Nacionalnim akcionim planom za zaštitu životne sredine i važećim zakonodavstvom, koje je na snazi u Republici Srpskoj i BiH.
Opredijeljenost investitora jeste da TE “Ugljevik 3” treba da ima minimalan uticaj na životnu sredinu, kako tokom gradnje tako i tokom eksploatacije, te je kao programski zadatak usvojeno da elektrana ispunjava trenutno najstrože propise EU o emisijama zagađujućih materija.
Izabrana tehnologija i oprema za TE “Ugljevik 3” treba da obezbijede da se vrijednosti svih emisija iz TE uklope u evropske norme i lokalne propise.
U skladu s tim urađena je i Studija zaštite životne sredine na osnovu koje je dobijena ekološka dozvola.
U kompaniji “Komsar enerdži” ističu da su u Republici Srpskoj veoma zadovoljni obimom realizovanih aktivnosti i u prethodnoj, 2013. godini.
Izvor: Agencije
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.